Evropska komisija objavila je Izvještaj o napretku Bosne i
Hercegovine koji za Evropsko vijeće nije obavezan dokument, ali služi kao
polazna osnova.
Obraćajući se na Press konferenciji predsjednica Evropske
komisije Ursula von der Leyen rekla je kako je pohvalno brzo formiranje državne
vlasti u BiH nakon izbora 2022. U Izvještaju se navodi da u vezi sa socio-ekonomskim
reformama u skladu sa preporukama Komisije nisu preduzeti koraci.
„Otvorili smo vrata širom, pozvali da BiH uđe, ali da bi se
ušlo, rezultati se moraju vidjeti”, poručila je Ursula von der Leyen,
predsjednica Evropske komisije.
Bosna i Hercegovina mora preduzeti suštinske korake kako bi
poboljšala ukupno funkcionisanje javne uprave osiguravajući profesionalnu i
depolitiziranu civilnu službu i usklađen, sveobuhvatan pristup kreiranju
politika.
U Izvještaju se takođe govori kako su potrebne značajne
reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoje biračko pravo
i osigurala nerazličito, inkluzivno i kvalitetno obrazovanja za sve, uključujući prevazilaženje prakse
‘dvije škole pod jednim krovom’.
“Parade ponosa održavaju se redovno od 2020. godine, a Akcioni
plan o pravima lezbejki, gejeva, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i
queer (LGBTIQ) osoba usvojen je u julu 2022. godine. Akcioni plan za rodnu ravnopravnost
usvojen je u oktobru 2023. godine. Rodno zasnovno nasilje, zlostavljanje
zatvorenika i nedovoljna zaštita manjina, uključujući Rome, i dalje izaziva
zabrinutost“, dodaje se u Izvještaju.
Evropska komisija ocjenjuje da je u BiH došlo do nazadovanja
u garantovanju slobode izražavanja i slobode medija tako što se novinari ne
štite od prijetnji i nasilja te ne osigurava finansijska održivost javnog
radijskog i televizijskog sistema.
“Krivične sankcije za klevetu, koje su ponovno uvedene u
entitetu Republika Srpska u julu 2023. godine, ozbiljno utiču na okolinu
civilnog društva i ograničavaju slobodu izražavanja i slobodu medija. U
septembru 2023. godine u entitetu Republika Srpska je usvojen nacrt zakona koji
cilja na organizacije civilnog društva kao ‘strane agente’, ako bude u
potpunosti usvojen, to će predstavljati još jedan žalosni i neosporni značajan
korak unazad“, navodi se u Izvještaju.
Komisija navodi da je Bosna i Hercegovina nastavila
poduzimati korake za poboljšanje upravljanja migracijama. Bosna i Hercegovina
usvojila je novu strategiju i akcioni plan o migracijama i azilu i sada ih
treba provesti.
“Zakon o strancima usvojen je u septembru 2023. godine.
Glavni nedostaci i dalje ugrožavaju pružanje neophodne pomoći. Bosna i
Hercegovina hitno mora pojačati napore kako bi osigurala pristup azilu i
ojačala upravljanje granicama. Bosna i Hercegovina zadovoljavajuće provodi
strategiju integriranog upravljanja granicama i treba usvojiti na vrijeme
strategiju i akcioni plan za 2024.-2029. godinu.“
Što se tiče ekonomskih kriterija, prema mišljenju Komisije, Bosna
i Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije.
“auradnja i koordinacija ekonomske politike na državnom
nivou i među entitetima dalje su se pogoršali. Kao rezultat toga, unutrašnje
tržište zemlje ostaje fragmentirano, što nepovoljno utiče na poslovno
okruženje. Nezaposlenost i dalje ostaje vrlo visoka, a iseljavanje radne snage
se nastavlja. Program ekonomske reforme zemlje (ERP) i dalje je loše kvalitete,
a provedba reformi je ograničena.“
Bosna i Hercegovina se nalazi između rane faze i određenog nivoa
pripremljenosti u pogledu kapaciteta za suočavanje s konkurencijskim pritiscima
i tržišnim silama EU, i napravljen je ograničen napredak u toj oblasti.
“Kvaliteta obrazovanja i dalje je niska, a zemlja i dalje
zaostaje u energetskoj i digitalnoj tranziciji. Kao odgovor na promjene u
globalnoj potražnji, došlo je do određenih strukturalnih prilagodbi, s fokusom
na dodanu vrijednost prema uslugama, kao što su trgovina, IT i turizam.
Ekonomska integracija s EU ostaje visoka, ali ukupna trgovina je ispod
potencijala.“
U sažetku Izvještaja je navedeno i da se zakonodavstvo i
dalje mora uskladiti s pravnom stečevinom EU, uključujući područje koncesija.
BiH će na
otvaranje pregovaračkih poglavlja čekati minimalno do proljeća, a iako je korak
naprijed ka članstvu u EU, pregovaranje o članstvu može trajati decenijama.
Susjedne zemlje godinama stagniraju na EU putu, a pregovore su davno započele. Bez
istinskih, vidljivih i mjerljivih reformi nema ni članstva u EU.