Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u maju je iznosila 1.691 KM, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH. Ipak, iza ovog prosjeka krije se ogromna provalija u primanjima — raspon plata kreće se od skromnih 1.087 KM pa sve do astronomskih 4.612 KM, u zavisnosti od djelatnosti.
Statistika jasno ukazuje na to da visoke plate u pojedinim sektorima vještački podižu prosjek, dok većina radnika u realnom sektoru zapravo zarađuje znatno ispod zvanične prosječne plate.
Ko zarađuje najviše u BiH?
Najplaćeniji sektor u zemlji nisu ni IT industrija ni bankarstvo, već pomoćne djelatnosti u finansijama i osiguranju.
Top 6 najplaćenijih sektora:
- Pomoćne djelatnosti kod finansijskih usluga i osiguranja: 4.612 KM
- Naučno istraživanje i razvoj: 4.497 KM
- Računarsko programiranje i savjetovanje (IT): 4.473 KM
- Vađenje ruda metala: 3.651 KM
- Finansijske usluge: 3.590 KM
- Zdravstvena zaštita: 3.512 KM
Dno ljestvice: Četiri puta manje plate od finansija
Na drugom kraju spektra nalaze se djelatnosti u kojima radnici zarađuju tek četvrtinu iznosa iz najplaćenijih sektora, a primanja se opasno približavaju minimalcu.
Sektori sa najnižim prosječnim platama:
- Vodeni prevoz: 1.087 KM
- Priprema i usluživanje hrane i pića (ugostiteljstvo): 1.104 KM
- Zaštitne i istražne djelatnosti: 1.129 KM
- Proizvodnja odjeće: 1.142 KM
- Proizvodnja tekstila: 1.151 KM
- Prerada drveta: 1.172 KM
- Visokogradnja: 1.211 KM
- Proizvodnja namještaja: 1.238 KM
Inflacija “pojela” povišice: Ko je dobio, a ko izgubio?
Uz godišnju inflaciju u BiH od oko 6,8 odsto, svaka plata koja nije porasla iznad tog procenta realno vrijedi manje nego prošle godine.
- Najveći skok plata: Rekordan rast zabilježen je u sektoru uklanjanja otpadnih voda, gdje je plata skočila za čak 27 odsto (sa 2.215 na 2.814 KM). Slijede proizvodnja hemikalija sa rastom od 21 odsto i pravno-računovodstvene usluge sa 14,3 odsto.
- Pad primanja: Najveći pad plata zabilježen je u turističkim agencijama (-11,5 odsto), te u proizvodnji koksa i naftnih derivata (-11,4 odsto). Blagi pad od 0,8 odsto zabilježen je i u IT sektoru.
- Stagnacija jednako gubitak: Telekomunikacije (rast od samo 0,3 odsto) i tekstilna industrija (rast od 0,4 odsto) praktično su stajale u mjestu, što znači da su radnici u ovim sektorima zbog inflacije izgubili oko šest odsto stvarne kupovne moći.
Zašto se prosjek i stvarnost razilaze?
Zvanična prosječna plata je samo aritmetička sredina. Nekoliko izuzetno visoko plaćenih sektora podiže prosjek svima, iako se većini građana primanja nisu mijenjala. Realniju sliku dao bi podatak o medijalnoj plati (iznosu ispod kojeg zarađuje tačno polovina zaposlenih), ali nadležni zavodi u BiH taj podatak i dalje ne objavljuju.
Za poređenje, neto minimalac u Federaciji BiH za ovu godinu iznosi 1.027 KM, što je tek nešto manje od prosjeka u najslabije plaćenim radničkim granama.