„Iz prostor razloga što parlamentarna većina prosto nema volju da napravi neki pravi i iskren korak ka EU putu. Dokaz za to je sve ono što je do sada usvojeno. Ja uvijek navodim primjer Zakona o VSTV-u koji je pompezno najavljivan kao evropski zakon. Vlast nas je ubjeđivala na sjednici kada je zakon usvajan da je on evropski, a u zakonu ima jedan član koji kaže – ovaj zakon će se uskladiti sa evropskim direktivama u PS u roku od godinu dana. Dakle taj član zakona direktno govori da taj zakon nije usklađen i da će se kao za godinu dana uskladiti. Iz tog primjera je očito da ne postoji iskrena namjera većine. Nemam potrebe da ulazim u to da li jedna politička stranka jeste za EU ili ne, ali činjenica je da većina nema suglasnost da ispoštuje taj put. Takva je sudbina i zakona o kojima govorim“, rekao je Dunović govoreći za Buku.
Komentarišući nacrt Zakona o sudovima koji je u septembru 2022. pripremilo Ministarstvo pravde BiH, Dunović kaže da su u mišljenju Venecijanske komisije navedene sporne tačke zakona.
„Nakon toga postoje neki prijedlozi koje zastupnici ne mogu ni da vide. Nešto ima dostupno, nešto ne“, kaže Dunović.
Kada je na dnevnom redu bio Prijedlog Zakona o sprečavanju novca, dodaje Dunović, zastupnici su ga dobili prekasno, odnosno manje od 24h pred samu sjednicu.
„Nemate vremena ni detaljno da pročitate, a kamoli da analizirate i konsultujete sa stručnjacima iz te oblasti. Mislim da i kod Zakona o sudovima dolazi do jedne zablude. U medijskom prostoru se priča o jednoj temi da se skrene fokus sa drugih, važnijih tačaka. Prvi suštinski problem je što više niko ne priča o Vrhovnom sudu koji je takođe nešto što bi trebalo da bude predviđeno na putu ka EU“, rekao je Dunović.
Problem je lokacija, ali i nadležnosti o čemu, kako uočava Dunović, parlamentarna većina ne priča. Upitan zašto Milorad Dodik želi da lokacija Apelacionog odjela Suda BiH bude u Banjaluci, Dunović odgovora da je u pitanju više motiva.
„Postoji motiv da se pravni stručnjaci koji već rade na Sudu BiH demotivišu, da pokuša pod političku kontrolu staviti Apelacioni odjel, ali motiv svih motiva je da se pokuša spriječiti evropski put BiH. Gospodin Dodik izjavi da su politike SNSD-a na EU putu, a pet dana nakon toga ode u posjetu Bjelorusiji i Rusiji, primi orden od Vladimira Putina. To nisu evropski standardi, a nakon toga da intervju u kojem kaže da od EU puta nema ništa“, kaže Dunović.
Pričom o sjedištu Apelacionog odjela Suda BiH u drugi plan se stavlja, smatra Dunović, smanjenje nadležnosti Suda BiH jer je u predloženom Nacrtu navedeno da su u nadležnosti suda krivična djela počinjena na oba entiteta, a ne samo u jednom.
„Plastičan primjer, stanovnik jednog entiteta napravi krivično djelo u tom entitetu, Sud Bosne i Hercegovine nije nadležan. Da iskarikiram do kraja, da bi svima bilo jasnije, u takvoj situaciji Miloradu Dodiku bi se sudilo možda na Opštinskog sudu u Laktašima za ono za šta mu se sudi na Sudu BiH. Očito je to namjera, većina nema konsenzus i onda to ide u neko dječije pregovaranje, popuštanje, a suštinski se ne radi ništa“, smatra Dunović.
Dunović misli da Evropska unija bh. vlastima previše „gleda kroz prste“, ali u ovom momentu ni to nije dovoljno da naprave minimalan korak.
„Mi smo u vremenu i prostoru u jednom momentu kada bi EU željela da ispunimo minimum minimuma, ali svaki put kada se definiše minimum Milorad Dodik će i tu ljestvicu da spusti da se ni to ne uradi. Za to nisam optimista“, naglašava Dunović.
Komentarišući tehničke izmjene Izbornog zakona Dunović kaže da smo navikli da se Izborni zakon može promijeniti i nakon održanih izbora, misleći na izmjene koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 2. oktobra 2022. Podsjeća da je SDA uputila dobar, ali ne idealan, prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je usvojio Predstavnički, a oborio Dom naroda BiH.
„Mislim da je to kupovina vremena kako visoki predstavnik ne bi nametnuo izmjene“, vjeruje Dunović.
Vlast, smatra Dunović, Centralnu izbornu komisiju vidi kao problem jer pokušava da nad njom uspostavi političku kontrolu.
„Cilj im je da naprave izmjene prema kojima mogu smijeniti članove CIK-a bez obzira što su izabrani po zakonu u kojem ta smjena nije predviđena u parlamentu. Ide se čak korak dalje, jedan od prijedloga je bio da se članovi CIK-a ne potvrđuju samo u Predstavničkom domu nego i u Domu naroda iz prostog razloga što znamo ko ima kontrolu u Domu naroda kroz većinu u Klubu Hrvata i Klubu Srba“, ocjenjuje Dunović.
Smatra da će predstavnici Trojke popustiti pred zahtjevima SNSD-a i HDZ-a BiH.
„Kao što su to i do sada radili.“
Cijeli intervju pogledajte u BUKA podcastu.