U Centralnoj Evropi raste broj poginulih u poplavama, dok su hiljade ljudi evakuisane iz Poljske, Češke, Austrije i Rumunije.
Poplave su ozbiljno pogodile i Mađarsku gdje su na snazi upozorenja duž 500 kilometara Dunava. Vodostaj te rijeke svaka 24 sata raste za oko metar, zbog čega su lokalne vlasti u Budimpešti stanovnicima podijelile milion vreća pijeska i svi vozovi između Budimpešte i Beča su otkazani.
U Drezdenu, nivo rijeke Elbe je trenutno 5,86 metara, što je više od četiri puta veće od uobičajenog nivoa, a očekuje se da će preći granicu od šest metara tokom današnjeg dana.
U Beču se situacija stabilizuje, dok je evakuisano stanovništvo srdam sela u Donjoj Austriji.
I u Hrvatskoj raste vodostaj rijeka, s očekivanjem dolaska novog vodenog talasa za sedam do deset dana. Kako prenosi HRT, vodostaj Dunava bi mogao da bude izuzetno visok i uz njega se koncentriše odbrana od poplava.
Na većini mjernih stanica u BiH primijećen je porast nivoa voda zbog kiše koja je padala u posljednjim danima.
Takođe u narednim danima se očekuje da rijeka Sava poraste još jedan metar zbog padavina, ali iz Civilne zaštite ne očekuju značajniju opasnost.
Iako nadležni tvrde da trenutno nema opasnosti od poplava i da nema razloga za zabrinutost, često se postavlja pitanje kako bismo u slučaju velikih poplava mogli zaštititi ljude i imovinu te kakvim sredstvima raspolažemo. Naime, svima nam je ostalo duboko urezano u sjećanje kada je prije 10 godina za samo 6 minuta i 9 sekundi Doboj bio potpuno pod vodom.
I pored prošlogodišnjeg upozorenja Centra za humanu politiku da Doboj nije adekvatno zaštićen, nadležne institucije nisu poduzele značajne korake prema zaštiti grada prema planovima iz 2014. i 2015. godine. Kada je predviđeno uređenje 4,5 km korita rijeke Bosne i izgradnja novih zaštitnih nasipa. Do sada je, kaže Momir Dejanović, predjednik Centra do sada urađen samo manji dio tih radova. Grad Doboj je, dodaje, umjesto toga, sredstva koristio za izgradnju mosta i asfaltiranje puteva, dok ključne aktivnosti za zaštitu grada od poplava, poput eksproprijacije zemljišta, nisu provedene.
“Prema planu trebalo je urediti oko 4 5 km korita Bosne, 800 m korita rijeke Spreče i oko 3 km gradskih potoka, izgraditi 1,2 km novog zaštitnog nasipa I podići visinu oko 4,5 km postojećih zaštitnih nasipa, izgraditi 3,5 km kanalske i kolektorske mreže sa pumpnom stanicom i ukloniti ili rekonstruisati stari željeznički most. Do sada je uređen manji dio korita Bosne u zoni gradnje autoputa koji je manje značajan, započeto je uređenje korita potoka Liješanj i uz pomoć donatora podignuta je visina 2,1 km zaštitnog nasipa”, pojašnjava Dejanović za BUKU dodajući da je za zaštitu Doboja od poplava najvažnije bilo urediti korito Bosne od ušća Usore do ušća Spreče u Bosnu, za koje grad Doboj nije iz opstruktivnih razloga obezbijedio 6 miliona KM za eksproprijaciju zemljišta. Dok su sredstva trošena na izgradnju mosta i asfaltiranje puteva, ključna sredstva za eksproprijaciju zemljišta potrebna za uređenje korita Bosne nisu osigurana. Dejanović ističe da odgovornost za nedostatak zaštite snose Vode Srpske i grad Doboj, ali još uvijek niko nije odgovarao za katastrofu iz 2014. godine.
ŠTA SU URADILE INSTITUCIJE
Početkom februara prošle godine potpisani su ugovori za šest mjera zaštite od poplava u Republici Srpskoj, posredstvom kredita Evropske investicione banke od 19 miliona evra kao nastavak projekta upravljanja rizicima od poplava u Srpskoj.
Ugovori se odnose na sanacione mjere na rijeci Vrbas kroz Banjaluku u vrijednosti od 5.677.136 KM bez PDV-a, rijeci Bosni u naselju Dobor na području Modriče vrijedan 8.335.675 KM, te rijekama Liješanj i Grab u Doboju u vrijednosti od 2.464.351 KM.
Sanacija korita rijeke Vrbas je krenula u zadnjem kvartalu prošle godine, a rok za završetak je 31. decembar 2024. godine, navedeno je iz “Voda Srpske”.
Nepoznato je šta je iz ugovora urađeno u naselju Dobar, a na stranici “Voda Srpske” samo stoji da je trenutno aktivan ovaj ugovor nakon čije realizacije će biti značajno smanjen rizik od poplava u ovom modričkom naselju.
S druge strane na uređenju dobojskog korita potoka Liješanj završeno je 70 odsto radova tvrde “Vode Srpske”, a rok za realizaciju ugovorenih radova je 21. jul, 2024. godine.
Početkom februara prošle godine potpisani su ugovori za regulaciju rijeke Hoče u naselju Terminal – Karakaj na području Zvornika vrijedan 2.355.872 KM bez PDV-a, u toku su, a rok za završetak je u julu 2024. godine; ugovor za sanaciju crpnih stanica uz rijeku Savu u vrijednosti od 6.250.000 KM, realizacija je krenula prošle godine, a u kojoj mjeri je urađen je nepoznato; ugovor za sanacione mjere na rijeci Miloševici u Prijedoru u vrijednosti od 3.239.042 KM-, od tri faze projekta u toku je prva faza.
Zaključno sa prošlom godinom, a prema informacijama iz Plana odbrane od poplava u RS za 2024. godinu koji je usvojila Vlada Republike Srpske od poplava su zaštićena područja uz Savu, a ostali sistemi su nedovršeni ili ih nema, izuzimajući urbane cjeline.
U dokumentu se takođe navodi da je trenutni sistem odbrane od poplava kojim upravalju “Vode Srpske”, pouzdaniji nego za vrijeme poplava 2014. godine i da su uložena značajna sredstava u nasipe, pumpne stanice, obodnske kanale i unutrašnju kanalsku mrežu.
“Dužina odbrambenih nasipa u RS iznosti oko 250 kilometara, a riječ je uglavnom o nasipima izgrađenim za zaštitu od velikih voda rijeka Save, Une, Vrbasa, Bosne, Drine, obodnim kanalima i manjim rječicama u neposrednoj blizini ušća u Savu”, stoji u dokumentu.
ŠTA KAŽU REVIZORI
Glavna služba za reviziju 2020. godine ocjenjujući Izvještaj revizije učinka “Prevencije od poplava”, kao jedan od većih problema vidi to što Republika Srpska nema Plan upravljanja rizicima od poplava, što je ključni dokument. Revizori su, između ostalog naveli i da institucije nisu vršile preispitivanje postojećeg modela finansiranja zaštite od poplava i predlaganje poboljšanja, a sredstva od posebnih vodnih naknada se nisu u cjelosti usmjeravala u sektor voda, dok su pristup izgradnji, rekonstrukciji, tekućem i investicionom održavanju zaštitnih vodnih objekata ocijenili kao neplanski i nesistematičan.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kao i “Vodama Srpske” više puta su precizirali da su protekloj deceniji uložili više od 250 miliona konvertibilnih maraka u vodozaštitne objekte.