Ogromne štete nastale su na povrću, voću i žitaricama.
Štete na ratarskim kulturama, prije svega na kukuruzu, pod kojim je ove godiune u najvećoj bh žitnici zasijano 31.900 hektara, dostižu od 50 do do 80% , u zavisnosti od parcele.
Na kukuruzu i soji koji su osnova stočne hrane skoro da neće biti roda. Šteta je neprocjenjiva. Poljoprivrednici pokušavaju da siliranjem kukuruza umanje štetu i obezbijede dio stočne hrane .
Na imanju Petra Dragojlovića, semberskog ratara, suša je potpuno uništila ljetinu. Na pet hektara plodnih oranica Dragojlović je zasnovao proizvodnju kukuruza, kako bi obezbijedio hranu za grla na svojoj farmi. Sada je ostao bez ičega.
“Ovo je katastrofa. Štete su i do 70% , neću ništa uspjeti izvući. A mnogo se uložilo u sjetvu: gorivo, repromaterijal, prihrana kultura…Sada sam u minusu. Najveći mi je problem šta ću za stočnu hranu. Imam farmu od 120 muznih grla, ne znam kako ih prehraniti i kako očuvati stočni fond”, kaže za Buku Dragojlović.
Farmeri strahuju od aflatoksina
Klimatske promjene i suša glavni su uzročnici infekcije i akumulacije aflatoksina, a najveći rizik je za njegovu pojavu u mlijeku. A aflatoksini koji se nalaze u mlijeku najjači su poznati kancerogeni u prirodi.
Farmeri u Semberiji strahuju da im se ne ponovi 2013. godina kada su zbog pojave aflatoksina morali prosuuti 22 tone mlijeka.
“Te godine smo pretrpjeli užasne gubitke. Prodavali smo grla, jer ih nismo imali čime hraniti, a pri tom je mlijeko bilo kontaminirano. Redovno su vršene kontrole koje su pokazivale prisustvo aflatoksina i naše mlijeko je prosipano. Strah me je da nam se isto ne ponovi. Ove temperature preko 30 stepeni svaki dan su upravo pogodne za nastanak aflatoksina. On putem hrane dođe u organizam krave i pojavi se u mlijeku i dalje kroz lanac ishrane do ljudskog organizma”, kaže za Buku Dragojlović.
Aflatoksin je izuzetno toksična, kancerogena supstanca i ostavlja ozbiljne zdravstvene posledice kako kod ljudi, tako i kod životinja. Sintetišu se u različitim prehrambenim i poljoprivrednim proizvodima kao što su žitarice, začini, ali i mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi.
“Kada se utvrdi da je kod nekog proizvođača u sirovom mlijeku povećan nivo aflatoksina iznad 0, 05 µg/kg (mikrograma po kilogramu), što je granica dozvoljenog, tada se to mlijeko ne može koristiti za dalju preradu i ljudsku upotrebu. Proizvođač se isključuje iz sistema otkupa dok se analizama ne utvrdi da je nivo aflatoksina u dozvoljenim granicama”, rekao je za Buku Slaviša Cacanović, doktor veterinarske medicine.
Institut za javno zdravlje ranije je naveo da postojanje propisa koji regulišu maksimalno dozvoljene količine aflatoksina u namirnicama, kao i praćenje prisustva aflatoksina redovnim kontrolama zdravstvene ispravnosti, predstavljaju najbolje mjere za zaštitu stanovništva.
Prepolovljen rod povrća
Ovogodišnji klimatski uslovi ne pamte se posljednjih godina, kažu i povrtlari. Sve poljoprivredne kulture u BiH pretrpjele su štetu. Osim što je berba počela ranije, nedostatak vlage i dugotrajne visoke temperature dovele su do sušenja, ali i bolesti biljaka i njihovog propadanja.
“Sama proizvodna godina je krenula izuzetno rano. Žetva pšenice je počela već u junu, što je nezapamćeno. Na sve to, na takve klimatske uslove, imamo sada ekstremnu sušu. Više od mjesec dana u Semberiji nije palo ni kap kiše, a temperature su išle i preko 40 stepeni. Biljka tada, u tom trenutku, sve svoje procese zaustavlja, vegetira u pokušaju da sačuva samu sebe. Mi smo prije nekoliko dana vadili industrijski krompir. U odnosu na prošlu godine smo, od iste sorte, sada imali više od 50% pobačaja. Pokušavamo zalivati što se može, ali to ne daje puno efekta”, kaže za Buku Mustafa Gradaščević proizvođač iz Janje.
Cijene mizerne
Pored ogromnih šteta, proizvođačima na ruku ne ide ni otkup. Niske cijene povrća u jeku berbe dovele su ratare na rub egzistencije.
“Kada pogledate koliko se uloži, koliko to košta, pa onda imate ovako nepovoljne meteorološke prilike, pa na sve to dođe i nikakva cijena- onda se zaista pitamo zašto mi uopšte više radimo? Do juče je karton dinje bio 5.00 KM , dakle , 12 komada dinje iznosi 5 maraka – to je nevjerovano. Karton kupusa je 4- 5 maraka. Otkupna cijena paprike je ,05 feninga i pitanje je hoće li nam je iko otkupiti. Jer ovo je industrijska paprika, a ona je zbog visokih temperatura već pocrvenila i ona više nije ni za preradu. Tako da smo u velikim problemima”, priča za Buku Gradaščević.
Proizvođači vape za pomoć
Farmeri vape za pomoć, nadležni ćute. Poljoprivrednici od resornog Ministarstva traže da proglasi stanje elementarne nepogode.
“Ukoliko se suša nastavi od usjeva neće biti ništa, a o proglašenju elementarne nepogode, niko i ne razmišlja” – kažu nam u Udruženju poljoprivrednih proizvođača Semberije, ogorčeni nemarom vlasti prema domaćoj proizvodnji hrane.
“Briga njih za nas. Tu su samo kad treba tražiti glas za izbore. A kada je muka, tad smo prepušteni sami sebi. Svi uslovi za proglašenje elementarne nepogode su ispunjeni. Štete su ogromne. Ali nikoga to ne dotiče. Ionako je njihov prioritet da omoguće što veći uvoz u koji se “ugrade”. Sigurno vam kažem, na granici svaki dan uđe po nekoliko šlepera robe, i to one robe koju mi možemo i sami proizvesti, i tu prodaja naše domaće hrane propada. Nemamo nikakvu zaštitu domaće proizvodnje, a sa najnižim podsticajima u regionu, koji su pri tom i neredovni, mi na tržištu nismo konkurentni. Druge zemlje štite i podstiču svoje proizvođače, a ovi sistemski rade da nas unište”, kaže za Buku proizvođač Mika Lazić.
Uvoz je nekontrolisan, cijene diktira berza i države regiona a cijena hljebnog žita, strateškog proizvoda, bila je – navode – “sramotno niska”. Ogorčeni ratari najavljuju gašenje proizvodnje jer, kažu , niko od nadležnih ne radi ništa na njenoj zaštiti.
Na jesen nas očekuju poskupljenja
Zbog suše i smanjene proizvodnje mogao bi nas, već na jesen, dočekati novi talas poskupljenja, kada će biti aktuelna i nabavka poljoprivrednih proizvoda za zimnicu.
Omča oko vrata domaćoj privredi su nesiguran plasman i nekontrolisan uvoz koji diktira cijene. I dok je bh. tržište preplavljeno robom iz uvoza, domaća proizvodnja je pred kolapsom.
“Klimatske promjene su uzele danak, koji će se sasvim sigurno odraziti na nedostatak hrane. Država nema mjere kojima bi zaštitila stanovništvo, nema ni robne rezerve da reaguje u kriznim situacijama. A hrana je, kod nas, glavna budžetska stavka. Više od 60% dohodka troši se na hranu. Suša je uzela veliki dio hrane, kako povrća, tako žitarica. Manjak kukuruza dovešće do nedostatka stočne hrane, a onda, lančano, do poskupljenja mesa i mliječnih proizvoda. Poljoprivredna proizvodnja u BiH velikim dijelom je bazirana je na uvozu, što bi uvoznicima mogao biti alibi za dodatno povećanje cijena. A ta će poskupljenja imati ogroman uticaj na životni standard građana.”, kaže za Buku prof. dr Aleksa Milojević, ekonomski analitičar.