Geotermalna energija, iskorištena za
grijanje stambenih i poslovnih prostora, može značajno doprinijeti jačanju
domaće ekonomije i socijalne politike, osiguravajući dugoročno niske cijene i
stabilnu isporuku. Predsjednik Bosanskohercegovačkih elektroenergetičara
(CIGRE), Zijad Bajramović, istakao je ovu potencijalnu korist, ali i naveo da stručnjaci
CIGRE-a naglašavaju potrebu ozbiljnijeg pristupa korištenju geotermalnih
potencijala, ističući da BiH ima značajno mjesto na geotermalnoj karti Evrope.
Bajramović je naglasio važnost promocije
geotermalne energije, podrške stručnom obrazovanju, istraživanja potencijala,
te većeg korištenja u toplifikaciji.
CIGRE
BiH formira sekciju za geotermalnu energiju
BH K CIGRE planira formirati sekciju za
geotermalnu energiju.
Dosad se geotermalna energija u BiH
uglavnom koristila za banjska lječilišta i sportsko-rekreativne objekte, dok je
korištenje za zagrijavanje stambenih zgrada rijetkost. “Mi to želimo
promijeniti i uvjereni smo da će BiH za te projekte dobiti međunarodnu
financijsku pomoć,” zaključio je Bajramović te tim povodo organizovao okruglog
stola o geotermalnoj energiji kao obnovljivom izvoru,
Kako je tom prilikom definisao mr.sc. Semin
Petrović iz Istraživačko-razvojnog centra za gasnu tehniku BiH ima ukupno devet zona, od kojih je u svim zonama
moguće korištenje geotermalne energije za grijanje, a u četiri zone bi se mogli
očekivati i potencijali za proizvodnju električne energije.
“Geotermalni gradijenti neravnomjerno
prekrivaju BiH i imaju niže vrijednosti od prosječnih na području Evrope koje
iznose 30 0C/km, a kreću se u intervalu od 1 do 65 0C/km. Oblasti vanjskih
Dinarida imaju niže vrijednosti, dok područja unutrašnjih Dinarida karakterišu
širi raspon koji se kreće od 21 – 50 0C/km.
Najviše vrijednosti geotermalnog gradijenta su u području Semberije i Posavine
koje se kreću od 45 – 65 0C/km . Veličina toplotnog toka obzirom na debljinu
Zemljine kore na teritoriji BiH, kreće se od od 65 – 100 mW/m2 (sjeverno od
linije Novi Grad – Banja Luka – Doboj – Zvornik)”, istakoa je dodajući da su temperature na do sada poznatim i
istraženim lokacijama u Domaljevac- Šamac (96°C), Kakanj (54°C),
Sarajevo-Ilidža (58°C), Gračanica (39°C) i dr. su preniske za
proizvodnju električne energije, i to je razlog da se geotermalna energija s
tih nalazišta koristi samo za eksploataciju u lječilištima (balneologija i
grijanje objekata) i stakleničkoj proizvodnj
Za sada nisu pronađene lokacije s
temperaturama vode iznad 100 0C iako se pretpostavlja da se te temperature mogu
naći na nekim lokacijama u BiH na dubinama većim od 2.500 m (npr. na području
Semberije).
Napomenuo je da se u EU se očekuje nastavak
primjene geotermalne energije u balneologiji, uz moguće intenziviranje.
Planirane aktivnosti u BiH uključuju korištenje za grijanje pojedinačnih
objekata i naselja, poput hotela na Ilidži (Sarajevo) te razmatranje sistema
daljinskog grijanja u Banja Luci, Gračanici i Bijeljini.
Ferid Skopljak iz Federalnog zavoda za
geologiju je predstavio geotermalne potencijale FBiH I RS.
Utvrđeni geotermalni potencijal termalnih i
termomineralnih voda u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema raspoloživim
podacima,iznosi 196,79 MWth
Najveći je u Kantonu Sarajevo (62,49 MWt ),
zatim Tuzlanskom kantonu (34,42 MWt), Zeničko-dobojskom (30,78 MWt).
Ukupni geotermalni potencijal termalnih I termomineralnih
voda u Republlici Srpskoj prema raspoloživim podacima: = 40,9 MWth
(Jolović,B.,et. all 2012.).
Najveći u području općine Gračanica (12,95 MWth),
te opštinama Laktaši (9,62 MWth) I Bijeljina (11,27 MWth). Ove tri općine učestvuju
sa skoro 83 % geotermalnog potencijala Republike Srpske
Prognozni geotermalni potencijal Republike Srpske
može se značajno povećati, posebno u području Semberije gdje jedubokim
bušotinama (dubine 1650 i 2400 m) moguće zahvatiti dodatnih cca 16 MWth
(Jolović,B.,et. all 2012.).
Situacija u Hrvatskoj
Sanja Živković iz Energetskog instituta
Hrvoje Požar, je ovom prilikom rekla da se daljnjim istraživanjima očekuje
pronalazak novih geotermalnih lokaliteta, te da je Panonski dio Hrvatske
najpotentniji.
“Geotermalni potencijal je povezan s
debljinom kontinentalne kore. U Panonskom bazenu Mohorovičićev diskontinuitet
se nalazi plitko, na dubinama manjim od 25 km, dok u Dinaridima doseže i 40
km,” kaže Živković.
Dodaje i da se geotermalni lokaliteti
dijele na prirodne, kojih je 25 u Hrvatskoj, te one potvrđene ili indicirane u
dubokim bušotinama.
Istraživanje geotermalne energije i njena
primjena je široka kaže. Može se koristiti direktno, u toplinarstvu,
balneologiji, poljoprivredi i obradi hrane, te indirektno, za proizvodnju
električne energije pri temperaturama iznad 100 °C.
Svui učesnici okruglog stola naglasili su
hitnu potrebu za sveobuhvatnim istraživanjem geotermalnih resursa koristeći
najnovije naučne metode. Predili su i donošenje zakonskih okvira koji bi
regulisali istraživanje, eksploataciju i zaštitu ovih resursa.
Istakli
su i važnost uvođenja novih tehnologija u istraživanje i eksploataciju, uz
potpuno iskorištavanje geotermalnih resursa u različitim sektorima.
“Promocija geotermalne energije kao
isplative investicije ključna je za prevazilaženje nepovjerenja investitora.
Država bi trebala osigurati finansijske poticaje, uključujući smanjenje carina,
poreske olakšice i pristup EU fondovima, kako bi se podstakla ulaganja”,
zaključna je poruka sa ogruglog stola