Otkriće drevnog kamenog natpisa na Tibetanskoj visoravni donosi novo svjetlo na ranu kinesku istoriju i ruši dugogodišnje pretpostavke o zapadnim granicama carstva. Natpis, star više od 2.200 godina, direktno povezuje legendu o planinama Kunlun sa stvarnom geografijom i potvrđuje da se uticaj dinastije Ćin prostirao znatno dalje nego što se ranije vjerovalo.
Riječ je o takozvanom Graviranom kamenu iz Garitanga, koji bilježi carsku ekspediciju naređenu 210. godine prije nove ere, tokom vladavine cara Ćin Ši Huanga, osnivača prvog ujedinjenog kineskog carstva, piše Arkeonews.
Carska ekspedicija ka planinama besmrtnosti
Natpis svjedoči o putovanju carskih izaslanika koji su krenuli ka mitskim planinama Kunlun, u potrazi za ljekovitim biljem povezanim sa tadašnjim vjerovanjem u besmrtnost. Isklesan je malim pečatnim pismom i sačuvan u blizini sjeverne obale jezera Đaring, na surovoj i vjetrovitoj visoravni.
U samom tekstu navodi se da je kočija izaslanika stigla na to mjesto na dan jimao, trećeg mjeseca 37. godine vladavine Ćin Ši Huanga, uz podatak da se Kunlun nalazi 150 lija dalje.
Autentičnost potvrđena savremenom tehnologijom
Kako bi potvrdili vjerodostojnost nalaza, arheolozi i stručnjaci za kulturnu baštinu sproveli su opsežna multidisciplinarna istraživanja. Korišćene su metode visokoprecizne fotogrametrije, 3D modelovanja i mikroskopske analize erozije.
Rezultati su pokazali da:
- tragovi alata odgovaraju zanatstvu iz perioda dinastije Ćin,
- mineralne naslage u urezima ukazuju na dugotrajnu prirodnu izloženost,
- pejzaž potvrđuje da je kamen ostao na istoj lokaciji još od antičkih vremena.
„Natpis iz Garitanga je originalan i autentičan zapis iz posljednjih godina carstva Ćin“, navode istraživači, prenosi Telegraf.rs.
Novi pogled na širenje rane Kine
Ovo otkriće mijenja način na koji se tumači širenje rane kineske države. Putovanje opisano u natpisu ne bi bilo moguće bez saradnje sa lokalnim zajednicama Tibetanske visoravni, koje su poznavale rute, klimu i teren.
Umjesto jednostranog carskog osvajanja, nalaz ukazuje na komunikaciju, pregovore i kulturnu razmjenu između Centralne ravnice i naroda visoravni. Ekspedicija ka Kunlunu tako postaje dokaz ne samo političke moći, već i ranih oblika međuregionalne saradnje.
Drevni kamen, izložen vjetru i snijegu više od dva milenijuma, danas govori jasnije nego ikad – legenda i istorija ponekad dijele isto tlo.