Domaći političari na crnim listama Amerike i Britanije: Umjesto sramote, čak i poželjan PR momenat u karijeri

Biti na crnoj listi je, može se reći, poželjna kvalifikacija da bi neko postao poslanik, delegat, izabrani funkcioner.

03. januar 2023, 9:06

Desetak osoba iz političkog života Bosne i Hercegovine završilo je na crnim listama američke i britanske administracije od početka 2022. godine. Usprkos tome, mnogi od njih kandidovali su se na ovogodišnjim opštim izborima, a zahvaljujući našim glasovima, obnašaju neke od najznačajnijih pozicija vlasti u ovoj zemlji.

Sva lica crnih lista

Krenimo redom - Prvi kome su ove godine proširene sankcije i to na američkoj "crnoj" listi sankcija početkom 2022.godine bio je lider SNSD-a i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. On se od 2017 godine nalazi na ovoj listi zajedno sa stranačkim kolegom Nikolom Špirićem.

U januaru ove godine Dodik je kažnjen "zbog podrivanja države, ugrožavanja Daytonskog sporazuma, korupcije i brojnih drugih aktivnosti koje narušavaju funkcionisanje demokratije".

Dodik je i na britanskoj listi sankcija, zajedno sa Željkom Cvijanović. Ona je na toj listi završila kao Predsjednik Republike Srpske, dok je Dodik bio član Predsjedništva BiH.

Završili su na britanskoj listi u aprilu ove godine zbog, kako je navela britanska ambasada, pokušaja da naruše legitimitet i funkcionalnost države BiH.

Sankcije uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine,uz naglašavanje da to "nisu sankcije protiv Republike Srpske, niti njenih građana".

"Ovo su sankcije usmjerene na dvije osobe koje su se neodgovorno ponašale na svojim funkcijama", saopšteno je iz britanske ambasade u BiH.

To što su njih dvoje sankcionisani, građane ove zemlje pretjerano nije zanimalo. Oni kažnjeni, građani ih nagradili na izborima. Funkcijom predsjednika Republike Srpske odnosno članom Predsjedništva BiH. Njih dvoje samo su se zarotirali na funkcijama.

Dodikov kolega sa američke liste, Nikola Špirić, sjediće naredne četiri godine u Domu naroda Bosne i Hercegovine. Na tu su ga fotelju izabrale kolege iz Narodne skupštine Republike Srpske.

Savjetnik Milorada Dodika, Milan Tegeltija, zajednom sa suprugom, također je na crnoj američkoj listi zbog visoke korupcije u periodu obnašanja funkcije predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog savjeta.

Od početka juna ove godine na američkoj crnoj listi je i ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić zbog "postupaka koji potkopavaju Daytonski mirovni sporazum i demokratske institucije BiH". Ime Alena Šeranića se spominje u kontekstu obnašanja funkcije novog ministra omladine, porodice i sporta u Vladi Republike Srpske.

Isti dan kada i Šeranić, na listi SAD-a završio je Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Marinko Čavara. Pored "postupaka koji potkopavaju Daytonski mirovni sporazum i demokratske institucije BiH" on je na listi zbog "odgovornosti za ili saučesništvo, zbog direktnog ili indirektnog učešća u aktivnostima ili politikama koje podrivaju demokratske procese ili institucije na Zapadnom Balkanu". Marinko Čavara imenovan je za dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine.

Na crnoj listi SAD-a su zbog korupcije završili Asim Sarajlić i bivši predsjednik PDA Mirsad Kukić, a na američkoj crnoj listi je i bivša glavna državna tužiteljka Gordana Tadić.

Posljednji u nizu sankcionisanih u ovoj godini je premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić zbog potkopavanja demokratskih procesa. Ni on nije kažnjen od strane građana. Naredne četiri godini će biti poslanik u federalnom parlamentu.

Crna lista - nebitna stvar

Svi ovi slučajevi pokazuju kako je korupcija postala opšte prihvaćeni fenomen te da su sankcije više manje poželjan PR momenat u političkoj karijeri lokalnih političara. Međutim notorna je činjenica da su vodeći političari u ovoj zemlji pod sankcijama SAD-a ili Velike Britanije a da to građani ove zemlje nisu prepoznali, već su ovakvo ponašanje čak i nagradili. Kako je to moguće?

U podcastu BUKE ugostili smo Ramiza Salkića iz Stranke Demokratske akcije, koji nam je prokomentarisao činjenicu da je Premijer Federacije BiH Fadil Novalić ( član SDA) na crnoj listi SAD-a te smo ga upitali zar to upravo nije razlog da se glasa za "neke druge", on je rekao kako su upravo "ti drugi" izabrali čovjeka sa crne američke liste u Kolegij Parlamenta ( Marinko Čavara, op.E.P.)

"Ti drugi o kojima vi pričate, ta osmorka, ta Naša stranka, SDP, oni koji su vikali sve i svašta, su upravo čovjeka sa crne liste izabrali, ne za prošlo vrijeme već za buduće vrijeme. Je li to prst u oko Sjedinjenim Američkim državam, je li to poruka - ama šta nas zanimaju te vaše sankcije, mi za tim ne marimo, mi ćemo ga izabrati, zato što ga je HDZ predložio i mi sa njim hoćemo da pravimo vlast" rekao je Ramiz Salkić za BUKU

Upravo na imenovanje Marinka Čavare reagovala je američka ambasada u svom odgovoru kolegama sa N1.

“Razočarani smo imenovanjima i izborom sankcionisanih pojedinaca na rukovodeće pozicije”, kazali su kratko iz američke ambasade u BiH.

Leila Bičakčić, izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva, kaže da građani očigledno ne uzimaju u obzir stvarne rezultate odnosno sve ono što se u normalnim demokratskim zemljama razmatra kada građani odlučuju za koga će da glasaju.

"Kod nas se još uvijek glasa po stranačkoj pripadnosti, etničkoj, po nekim apstraktnim razlozima nego po onome što stvarno čini život građanki i građana boljim. Evo da zanemarimo činjenicu da se radi o osobama koje se nalaze na crnim listama Amerike ali i Velike Britanije, koje godinama ulažu u reforme u BiH. Ako to zanemarimo, radi se o ljudima koji su već dovoljno dugo na vlasti i trebamo se zapitati da li je život građana zaista bolji odnosno lakši, evo u ovom recentnom periodu da li su lakše prebrodili proteklu izuzetnu godinu krize, koja pogađa ne samo nas. Koliko su takvi ljudi nagrađeni na izborima, uticali na donošenje adekvatnih mjera koje su olakšale krizu koja utiče na građane? Građani su potpuno zanemarili taj aspekat i ponovo su poklonili svoj glas upravo zato jer većina građana ne posmatra glasanje kao oblik svog aktivističkog djelovanja nego im je to samo jedna građanska dužnost koju obavljaju bez stvarnog ulitanja u njenu svrhu" kaže direktorica CIN-a za BUKU.

Mnogi od ovih političara su završili na crnim listama zbog koruptivnih radnji, a građani su preko toga prešli bez ikakvih moralnih dilema, a u tom kontekstu naša sagovornica ističe da je to iz razloga što se korupcija ovdje doživljava kao nešto "apstraktno i kao neka fraza".

"Sve je korumpirano, bez korupcije se ništa ne može postići i onda ona postaje kao sveprisutna. Građani ju prihvataju kao jedan od sastavnim elemenata života. U ovom konkretnom slučaju odgovor leži u našem pravosuđu, odnosno reakcija pravosuđa na činjenicu da su ljudi stavljeni na crne liste, ne vidmo da postoje istrage, ne vidimo da se podižu optužnice protiv tih ljudi- ovo nisu jedini ljudi, oni su samo najviše rangirani, jednostavno najodgovorniji za koruptivno djelovanje unutar vlasti koju obnašaju i zato su završili na crnim listama, na kraju krajeva, ali ne postoji odgovor pravosuđa koji bi građanima ulio povjerenje u sistem i opredijelio ih da razmotre korupciju kao negativnu pojavu. Oni korupciju smatraju sastavnim dijelom našeg bivstvovanja i samim tim je percipiraju kao neku društvenu pojavu protiv koje se niti isplati boriti niti je to moguće jer ako pravosuđe ne reaguje, kako obični građani mogu da reaguju. Ja ovo vidim kao izostanak sistemske reakcije na koruptivno ponašanje i na uočene koruptivne radnje" ističe sagovornica BUKE.

Damjan Ožegović iz Transparency International BiH smatra da je kod nas relativno mala izlaznost na izborima, a veliki udio birača koji izađu na izbore čine simpatizeri određenih stranaka, te u tom smislu oni se ne opredjeljuju po sopstvenom nahođenju za određene kandidate, već naprotiv - kandidati ih sebi obezbjeđuju kroz klijentelističke mreže kao svoje "sigurne glasove".

"U prilog tome govori da svaka partija, a pogotovo one velike sa ozbiljnom infrastrukturom, pa tako i sami kandidati, imaju svoje projekcije o broju glasova koje će osvojiti, koji se najčešće pokažu kao tačni. Tako da crne liste, optužbe za korupciju i nedolično ponašanje nemaju odlučujući uticaj na birače. Treba se podsjetiti da ni presude domaćih sudova, a bilo ih je, prema kandidatima takođe ne utiču značajnije na opredjeljenje biračkog tijela" kaže Ožegović za BUKU.

"Ipak", dodaje on, "ne treba izgubiti iz vida da se dešava da oni kandidati i nosioci funkcija koji su iza sebe imali značajnu podršku istu izgube ukoliko direktno iznevjere svoje birače, ali to najčešće nema veze sa listama ili optužbama za korupciju, koju birači najčešće ne uzimaju za ozbiljno"

Leila Bičakčić smatra da vraćanje povjerenje u institucije treba biti prvi korak u rješavanju ovakvih stvari.

"Pravosuđe mora da počne raditi svoj posao. Koliko god da je ovo izlizana fraza, kako svako treba da radi svoj posao, ovdje je jako bitno da vidimo odgovor pravosuđa. Ako imamo kontinuirano bogaćenje ljudi na vlasti, ako imamo kontinuiran nesrazmjer između prihoda i njihovog bogatstva koje posjeduju, ako imamo u javnosti ovu kontinuiranu priču da se tenderi namještaju, da je bitno da imaš nekog svog da bi radio bilo kakve poslove sa državom. Ako svi o tome sve znaju a samo se pravosuđe pravi gluho i slijepo na te činjenice, onda tog povjerenja u institucije nema. Najveći problem je u nepoznavanju pravne snage svakog građanina pojedinačno. To je dakle prvi korak, ali veoma važan" zaključuje direktorica CIN-a za BUKU.