Ono što je počelo kao lokalni otpor u Srbiji, preraslo je u transnacionalni pokret građana iz Srbije i BiH – ujedinjenih u borbi protiv rudarenja litijuma i industrijskog uništavanja prirode, piše Deutsche Welle (DW).
Dolina Jadar u Srbiji i planina Majevica u Bosni i Hercegovini postale su prva linija odbrane u borbi protiv rudarenja litijuma – minerala koji se često naziva “bijelim zlatom”. Manje od 50 kilometara dijeli ova dva područja, ali ih povezuje zajednička borba protiv ekološke prijetnje i strah od devastacije životne sredine.
Velike svjetske rudarske korporacije već godinama pokazuju interes za bogata nalazišta litijuma na Balkanu, no suočavaju se s istrajnim, organizovanim i sve bolje umreženim građanskim pokretima.
Otpor u Srbiji – “Ne damo Jadar”
Pokret otpora u Srbiji počeo je još 2019. godine kada je lokalni odbornik Dragan Karajčić saznao za planove rudarenja u Jadarskoj dolini. Ubrzo je osnovana inicijativa “Ne damo Jadar”, koju čine mještani sela Gornje Nedeljice i okolnih područja.
Aktivisti su proučavali dokumentaciju, pratili dozvole, mapirali zemljište i bilježili dolaske predstavnika kompanije Rio Tinto. Njihova borba obuhvata proteste, blokade i pravne akcije.
Podrška je stigla od naučnika, umjetnika, opozicionih političara, pa i međunarodnih ekoloških organizacija. Vrhunac solidarnosti desio se 2022. godine potpisivanjem Jadarske deklaracije, kada su se aktivistima iz Srbije pridružili ekološki pokreti iz Argentine, Čilea, Španije, Portugala i Njemačke.
Zahvaljujući pritisku javnosti, rudarski projekat Rio Tinta je za sada zaustavljen, iako aktivisti upozoravaju da borba još nije gotova.
Nastavak borbe s druge strane Drine
Sličan scenario odvija se i u Bosni i Hercegovini, gdje su aktivisti iz regije Majevice i Semberije stali u odbranu prirodnih resursa.
Organizacije Čuvari Majevice, Centar za životnu sredinu i Eko Put okupljaju građane preko etničkih i političkih linija, organizuju proteste i sarađuju s kolegama iz Srbije.
– Godinama razmjenjujemo informacije s kolegama iz Srbije. Danas zajedno nastupamo i u Berlinu i u Briselu, izjavio je Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu.
Aktivisti upozoravaju da bi rudnik litijuma u BiH mogao ugroziti poljoprivredu Semberije i ekosisteme rijeke Drine, a planirano nalazište nalazi se svega 13 kilometara od Tuzle – što bi bio prvi rudnik litijuma na svijetu u neposrednoj blizini grada.
Zajednička borba bez granica
Borba protiv litijuma ujedinila je ljude s obje strane Drine, pa čak i vjerske zajednice. Srpski pravoslavni episkop Fotije Sladojević javno je pozvao vlasti u Beogradu i Sarajevu da odustanu od rudnika.
Uprkos zakonskim preprekama, posebno u Republici Srpskoj, gdje je 2022. usvojen zakon koji ograničava odlučivanje lokalnih zajednica o rudarenju, otpor raste i prelazi granice.
Kako zaključuje DW, borba protiv litijuma na Balkanu više nije pitanje jedne rijeke ili doline – to je zajednička borba protiv istih kompanija, istih politika i istih prijetnji životnoj sredini.