Projekcije za period 2022.-2031. su dramatične –dolazi nam novih 96.167 penzionera,
dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na
1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!
Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još s jedna tužna
brojka. Penzioneri će 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, iznosiće
493 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM i iznosiće 1.122 KM.
Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih
promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine”, koje je
provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.
“Zbirno posmatrano, tokom razdoblja 2022-2031, udio
penzionera u ukupnom broju stanovnika će se povećati s petine u 2022. godini na
gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomjeriti
granica za odlazak u penziju, čime će se značajno skratiti mogući period za
korištenje ostvarenih prava za korištenje penzije. Tome će najviše doprinijeti smanjenje radno
sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. Sa druge
strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne
snage, kao i niska trenutna stopa rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, koja se
kretala u rasponu od 0,87% (2010) do 3,74% (2018), dodatno će pogoršati
penzionerski standard u BiH”, navodi se u analizi.
Inače konstantan neto porast broja penzionera u Bosni i
Hercegovini primjetan je od 2014. godine. Tada je broj penzionera u 2014. godini bio 644.179.,
da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130, što je povećanje od 57.951. U
istom vremenskom periodu godišnji izdaci za penzije sa 2,66 milijardi KM u
2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini, što je povećanje od
742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina.
Ove promjene, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će
najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa – javne finansije,
socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, penzioni sistem, obrazovanje
i tržište rada. Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje predstavlja
potencijalnu radnu snagu će se, izvan svake sumnje, ubrzano smanjivati i
stariti tokom čitavog prognostičkog razdoblja. Ove promjene će oslabiti
potražnju za radnim mjestima, ali i radni potencijal stanovništva, što će
izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i
Hercegovine.
Istraživanje je dalo i
određene preporuke kako bi se situacija bar djelimično poprvila, a jedna od
njih je povećanje produktivnosti radnika
u BiH. Također je potrebno, navedi se, izvršiti dugo najavljivanu reformu
poreskog sistema u BiH, gdje bi se smanjio jaz između neto i bruto plata, da
radnici dobiju veću neto plaću, a potrebno je, navodi se, razmisliti u narednom periodu, obzirom da ćemo
rapidno ostajati bez radne snage, o liberalizaciji tržišta rada u BiH i uvozu
neophodnih radnika iz inostranstva.