Foto: BUKA
Odbor za zaštitu životne sredine Narodne skupštine RS smatra da je namjera Republike Hrvatske da na teritoriji Trgovske gore, opština dvor, na granicom sa Bosnom i Hercegovinom izgradi odlagalište radiaktivnog otpada i istrošenog nuklarnog goriva apsolutno neprihvatljiva i nedopustiva.
Dosadašnje aktivnosti institucija RS i BiH nisu zaustavile aktivnosti Republike Hrvatske u namjeri da odlaže otpad na pomenutoj lokaciji.
“Odbor smatra da je namjera Republike Hrvatske da odlaže radioaktivni otpad na granici, uz rijeku Unu prvorazredno životno, egzistencijalno, ekološko, zdravstveno, političko, ekonomsko i bezbjednosno pitanje. Namjera i aktvvnosti Republike Hrvatske u suprotnosti su sa Konvencijom o procjeni okolinskih uticaja (ESPOO)m Arhuskom konvencijom i drugim mđunarodnim konvencijama o zaštiti životne sredine”, ističe Odbor.
Dodaju da smatraju da Predsjedništvo BiH u čijoj je isključivoj nadležnosti spoljna politika BiH, treba što prije razmatrati Informaciju o dosadašnjim aktivnostima nadležnih institucija u BiH, te zauzeti jasne stavove o ovom pitanju. Takođe pozivaju Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Dom naroda Palamentarne skupštine BiH, Zeleni klub, da usvoje u parlamentu BiH novu rezoluciju o protivljenju namjerama Republike Hrvatske i da o njeno, sadržaju upoznaju njaviše predstavnike zemalja Evropske unije.
Odbor je tematsku sjednicu održao 10. aprila na kojem je okupio predstavnike stručne javnosti, nadležnih institucija i udruženja građana koji se bave ovom temom.
Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, istakao je da je 2019. godine pokrenuta inicijativa za rješavanje ovog problema.
“Žao mi je što je usporen tempo kada je u pitanju rad iz Federacije BiH i vjerujem da će imenovanje Vlade ubrzati stvari. Dostavili smo u zadanom roku sve primjedbe i sugestije. Sa predstavnicima Republike Slovenije smo u kontaktu, gdje smo i našli određena razumijevanja da Trgovska gora nije dobra lokacija za ovaj objekat”, istakao je Košarac.
Dodaje da je njihov cilj da onemoguće Hrvatsku da izgradi ovo odlagalište. Istakao je da nije zadovoljan reakcijom iz Evropske unije vezanim za ovu temu.
Emir Dizdarević, ispred Ekspertskog tima, dodao je da BiH ne kasni u rješavanju ovog problema.
“Imamo tačan plan šta treba da uradimo. Ako jedan takav objekat napravite na granici sa BiH ulazite u rizik, a posljedice su neizvjesne”, rekao je Dizdarević. Napominje da su eksperti našli četrdeset primjedbi na sadržaj Studije uticaja.
Podsjetimo da je Hrvatska ozbiljna u namjeri da institucionalne otpade i pominjane opasne otpade iz NE Krško locira na Trgovskoj gori.
Aktivisti godinama upozoravaju na ovaj problem i da, ukoliko se ovaj otpad odloži na ovoj lokaciji, opasnost od nuklearnog otpada prijetnja je za 250.000 ljudi u narednih 300 godina.
Već nekoliko godina djeluje ekspertski i pravni tim koji je oformljen za rješavanje ovog problema, ali tek su ove godine započeli konkretni koraci. Aktivisti su upozoravali na problem neaktivnosti pravnog tima koji duži period ništa nije preduzimao.
U maju ove godine građani Dvora na Uni i okolnih mjesta tužili su hrvatsko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Upravnom sudu u Zagrebu kako bi se pokušali zaštititi od potencijalnog odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, koja se nalazi u ovoj lokalnoj zajednici.
Problem Trgovske gore kao lokaliteta za odlaganje nuklearnog otpada traje od 1999. godine kada je Hrvatski Sabor donio Odluku o donošenju Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, u kojem je Trgovska gora utvrđena kao prostor za izgradnju odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada. Tada je Trgovska gora postala i problem Bosne i Hercegovine, jer lokacija na kojoj je planirano odlaganje otpada direktno pogađa 250.000 ljudi.
Sa druge strane Fond za financiranje razgradnje NEK nastavlja sa svojim aktivnostima, a pošlog mjeseca organizovan je prvi obilazak lokacije Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u osnivanju na Čerkezovcu.