Nakon stravične saobraćajne nesreće u kojoj su poginule
četiri osobe, a četiri teško povrijeđene, došlo je jer su se vozači dva od tri
automobila koji su učestvovalii u nesreći u pijanom stanju utrkivali, s BMW se potom
zabio u Renault Scenic četveročlane porodice koji je išao iz suprotnog smjera.
Na mjestu nesreće poginuli su vozač BMW-a te tri člana porodice
Krstić roditelji i devetogodišnjak, Renaulta, dok je trogodišnja djevojčica u životnoj
opasnosti.
Da li je krajnje vrijeme da prestanemo biti nijemi
posmatrači i zatražimo od onih kojima je to posao da nešto poduzmu? Jer možda
je porodica Krstić, i mnogi prije njih, mogla biti spašena da postoji sistem
prevencije i adekvatnog kažnjavanja ljudi zbog divljačke vožnje, vožnje u
alkoholisanom stanju, prolasku kroz crveno…
Sjetimo se samo I slučaja od prije par mjeseci kada smo svjedočili
još jednoj teškoj saobraćanoj nesreći u
Sarajevu, kada je Benjamin Spahović “Porscheom” udario tinejdžera, sina Denisa
Tanovića i nanio mu teške i po život opasne povrede. A ono što je posebno
zabrinjavajuće je to što je Spahović imao validnu vozačku dozvolu bez obzira na
brojne prekršaje.
Spahović je, podsjetimo, od 2016. do dana nesreće počinio 70
prekršaja i prema riječima komesara MUP-a KS Nusreta Selimovića, ima oko 5.000
KM neplaćenih kazni. U periodu od 2015. do 2019. Godine počinio 50 prekršaja, a u 2019/2020
bio je u zatvoru zbog razbojništva. Selimović ističe kako je s prekršajima
nastavio 2021. godine.
Zašto se takvim osobama dozvoljava upravljanje automobilom,
zašto zakonodavci šute i zašto za sve ove godine nisu ništa uradili na
preventivi, koja je ovdje ključna, pokušali smo saznati iz razgovora sa
stručnjacima iz oblasti bezbijednosti.
Kako je moguće upravljati vozilom sa 5.000 KM neplaćenih kazni, kako je moge utkivati se na cesti, zašto zakonodavci šute i zašto za sve ove godine nisu ništa uradili na
preventivi, koja je ovdje ključna, pokušali smo saznati iz razgovora sa
stručnjacima iz oblasti bezbijednosti.
Milenko Jaćimović, predsjednik Udruženja za unapređenje
bezbijednosti saobraćaja RS ističe da je saobraćajna kultura na izrazito niskom
nivou te da su jedina rješenja pojačane kontrole od policije posebno dani
vikenda, uvođenje zabrane i oduzimanja vozačke dozvole viseštrukim povratnicima
u činjenju prekršaja u saobraćaju i uvođenje limitatora brzine u vozila kao i
detektora prisustva alkohola pri čemu se vozilo ne može startovati.
Ševal Kovačević, inženjer saobraćaja i vještak saobraćajne
struke, je još ranije za BUKU rekao da su ključan problem nadležne
institucije i nepotojanje prevencije. Sve je, istakao je tada, do organizovanja države i volje onih koji
su zaduženi da štite građane od samovolje pojedinca, prije svega pripadnika
policije, tužilaštva, organa gonjenja.
„Da bi se zaštitili od ovakvih tragedija, ključna je
preventiva, koju mi nemamo. Prije svega, u lokalnim zajednicama bi trebalo
markirati osobe koje su sklone uživanju alkohola, opojnih droga,
obijesnom ponašanju, i voditi određeni nadzor nad njima. Ukoliko se
jave prvi simptomi obijesnog ponašanja, trebalo bi poduzimati odgovarajuće
mjere. Prvo blaga upozorenja, zatim privođenja, a treće je oduzimanje vozila
pijanim vozačima povratnicima, kod dvostrukog prekoračenja brzine, te prolaska
kroz crveno svjetlo tri i više sekundi nakon paljenja. Treba ovo jasno
gradirati zakonom, te raditi na tome da se dosljedno poštuje i provodi, prije
nego što se nešto tragično desi. To je prevencija”, istakao je Kovačević, dodajući da je to samo početak, te
da treba hitno mijenjati i Krivični zakon kako bi se u slučaju da dođe do smrti
u navedenim situacijama, ista tretirala kao ubistvo u saobraćaju,
upotrebom vozila kao sredstva za izazivanje opasnosti. Onog momenta kada
vozilo dostigne enormne brzine, ono više nije obično opasno sredstvo, kaže
Kovačević, ono je sredstvo za izazivanje opšte opasnosti ili, drugim riječima,
ono je oružje.
„Država mora ustati organizovano, samo u tom slučaju imaćemo
potpun nadzor. Trenutno su pripadnici MUP-a i tužilaštva ostali sami, ne može se
kazati da policija ne radi, radi, ali na osnovu propisa, ne može mimo propisa.
Naš problem je i što je zakonima ovdje uvedeno toliko prava, a toliko su
smanjene obaveze, da je situacija katastrofalna. Ali nema druge alternative i
definitivno više nema vremena za čekanje, moramo mijenjati Zakon o prekršajima,
Zakon o izvršnom postupku, Zakon o
oduzimanju imovine, Krivični zakon, treba ih uskladiti sa Zakonom o sigurnosti
u saobraćaju i mora se raditi na prevenciji. To nam je jedino ješenje”,
zaključuje vještak saobraćajne struke.
Kolika je kazna za
smrt u saobraćaju?
Sudionik u prometu na putevima koji se ne pridržava
prometnih propisa i time tako ugrozi javni promet da dovede u opasnost život
ljudi ili imovinu većih razmjera, pa zbog toga kod drugoga nastupi imovinska
šteta preko 5.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina. Stoji to u
Kaznenom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine u poglavlju o kaznenom djelima
protiv sigurnosti javnog prometa u Članu 332.
(1) Ako je kaznenim djelom iz člana 332. (Ugrožavanje javnog prometa) st. 1. i 2.; člana 333. (Ugrožavanje javnog prometa zbog omamljenosti) stav 1.; člana 334. (Ugrožavanje javnog prometa opasnom radnjom) stav 1. i člana 335. (Nesavjestan nadzor nad javnim prometom) st. 1. i 2. ovog zakona prouzrokovana teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je kaznenim djelom iz člana 332. st. 1. i 2.; člana 333. stav 1.; člana 334. stav 1. i člana 335. st. 1. i 2. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje godinu dana.
(3) Ako je kaznenim djelom iz člana 332. stav 3.; člana 333. stav 2.; člana 334. stav 2. i člana 335. stav 3. ovog zakona prouzrokovana teška tjelesna ozljeda neke osobe ili imovinska šteta velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je kaznenim djelom iz člana 332. stav 3.; člana 333. stav 2.; člana 334. stav 2. i člana 335. stav 3. ovog zakona prouzrokovana smrt jedne ili više osoba, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
U članu 51 Krivičnog zakona Republike Srpske stoji: “Ako je
usljed ugrožavanja javnog saobraćaja nastupila smrt jednog ili više lica, od
jedne do osam godina, računajući od dana pravosnažnosti odluke, s tim da se
vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava u vrijeme trajanja
ove kazne”.
Svakog dana po 82
nesreće
Alkohol je, uz brzinu, glavni uzrok saobraćajnih nesreća, a
pogotovo onih fatalnih, sa smrtnom posljedicom i teškim povredama.
Samo tokom protekle 2021. godine na bosanskohercegovačkim
putevima dogodilo se ukupno 30.238 u kojima je život izgubilo 255 lica, 1.471
lica je zadobilo teže tjelesne povrede/ozljede, dok je 8.328 lica pretrpjelo
lakše tjelesne povrede.
Kako u svom izvještaju zaključuje BIHAMK trend smanjenja
ukupnog broja saobraćajnih nezgoda koji je započeo 2017. godine prekinut je
tokom protekle godine gdje se ponovo bilježim porast saobraćajnih nezgoda.
“Prema navedenim podacima možemo zaključiti da se na području BiH dnevno tokom
2021. godine događalo u prosjeku nešto više od 82 saobraćajne nezgode, od toga
oko 19 saobraćajnih nezgoda bude sa
poginulim/povrijeđenim/ osobama”, navode u BIHAMK-u.
Statistika pokazuje i da je vožnja pod dejstvom alkohola
uzrok oko 20 odsto saobraćajnih nesreća u BiH, dok oko 25 odsto njih uzrokuju
vozači u dobi između 25 i 35 godina.
Polovina vozača koji su nekoga usmrtili na putevima ne
završi u zatvoru. Prođu čak i bez oduzimanja vozačke dozvole, bez negativnih
bodova, neki čak i bez novčane kazne. Ako su osuđeni na zatvorsku kaznu, ona
je, u pravilu, minimalna.
Ove brojke trebale bi biti alarm državi, njenim
institucijama, kreatorima zakona i svima onima koji primaju hiljade maraka
naših para, da počnu raditi svoj posao i već jednom naprave zakon koji će
spriječiti divljanje na ulicama i ubijanje ljudi. Ne smijemo više gubiti
vrijeme, a posebno ne smijemo izgubiti više ljudskih života.