Penziju za novembar primiće 464.203 korisnika u FBiH, što znači da je broj penzionera u samo mjesec dana porastao za 1.712 u odnosu na oktobar, kada je isplata izvršena za 462.491 korisnika. Finansijski teret istovremeno raste: za oktobarske penzije bilo je potrebno 314,5 miliona KM, dok je za novembarske isplate potrebno 315,6 miliona KM.
Broj penzionera u Federaciji raste znatno brže od broja zaposlenih. Razlika između zaposlenih i penzionera odavno se kreće oko 85.000, što znači da doprinosi više nisu dovoljni za pokrivanje ukupnog iznosa penzija te se sistem sve više oslanja na direktne intervencije Vlade FBiH.
U Republici Srpskoj situacija je dodatno nepovoljna: broj penzionera premašio je broj radnika. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u martu 2025. bilo je 289.328 zaposlenih, što je manje u odnosu na mart 2024. (289.755 zaposlenih). Trend pada se nastavio – do septembra 2024. broj zaposlenih smanjen je za 66, a od septembra 2024. do marta 2025. za još 361 radnika.
Dok broj zaposlenih opada, broj penzionera u RS konstantno raste. U septembru 2024. penzija je isplaćena za 287.079 korisnika, dok je u septembru 2025. taj broj narastao na 292.349, što predstavlja povećanje od 5.270 korisnika u jednoj godini.
ŠTA SLIJEDI U GODINAMA KOJE DOLAZE
Za samo deset godina, broj penzionera u Bosni i Hercegovini povećan je za više od 100.000. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, 2014. godine u zemlji je bilo 640.560 korisnika penzija.
U decembru 2024. godine, prema informacijama entitetskih fondova, taj broj iznosio je oko 742.000.
A sa svakom narednom godiinom biće ih sve više, dok će penzije neznatno rasti.
Tako projekcije za period 2022.-2031. kažu da nam dolazi nam 96.167 novih penzionera, dok se istovremeno očekuje pad radne snage sa 1,206 miliona u 2022. godini na 1,114 miliona u 2031. godini što je smanjenje za 92.025!
Iznosi budućih prosječnih penzija i plata su još s jedna tužna brojka. Penzioneri će, navodi se u projekciji u 2031. godine imati veću prosječnu penziju za tek 85 KM, dok će prosječna plata zaposlenih biti veća za 161 KM.
Do ovih podataka došla je analiza “Efekti demografskih promjena na pružanje javnih usluga – slučaj Bosne i Hercegovine“, koje je provela UNFPA Bosnia and Herzegovina.
“Zbirno posmatrano, tokom razdoblja 2022-2031, udio penzionera u ukupnom broju stanovnika će se povećati s petine u 2022. godini na gotovo četvrtinu u 2031. godini. Ovo može dovesti do toga da će se pomjeriti granica za odlazak u penziju, čime će se značajno skratiti mogući period za korištenje ostvarenih prava za korištenje penzije. Tome će najviše doprinijeti smanjenje radno sposobnog stanovništva i rast stanovništva starijeg od 65 godina. Sa druge strane, dosadašnji blagi rast aktivacije stanovništva i zaposlenosti radne snage, kao i niska trenutna stopa rasta ekonomije Bosne i Hercegovine, koja se kretala u rasponu od 0,87% (2010) do 3,74% (2018), dodatno će pogoršati penzionerski standard u BiH”, navodi se u analizi.
Inače konstantan neto porast broja penzionera u Bosni i Hercegovini primjetan je od 2014. godine. Tada je broj penzionera u 2014. godini bio 644.179., da bi već na kraju 2021. godine iznosio 702.130, što je povećanje od 57.951. U istom vremenskom periodu godišnji izdaci za penzije sa 2,66 milijardi KM u 2014. godini porasli su na 3,6 milijardi KM u 2021. godini, što je povećanje od 742,8 miliona KM u razdoblju od osam godina.
Ove promjene, navodi se u istraživanju, nesumnjivo će najviše biti pogođena bitna područja od javnog interesa – javne finansije, socijalna sigurnost i pomoć, sistem javnog zdravstva, penzioni sistem, obrazovanje i tržište rada. Istovremeno, stanovništvo u produktivnoj dobi koje predstavlja potencijalnu radnu snagu će se, izvan svake sumnje, ubrzano smanjivati i stariti tokom čitavog prognostičkog razdoblja. Ove promjene će oslabiti potražnju za radnim mjestima, ali i radni potencijal stanovništva, što će izazvati zabrinutost javnosti za budući razvoj stanovništva Bosne i Hercegovine.