Odluka američkog Ministarstva finansija (OFAC) da sa liste sankcija ukloni Milorada Dodika, Željku Cvijanović, Radovana Viškovića i još nekoliko desetina funkcionera i kompanija iz Republike Srpske predstavlja možda najdramatičniji zaokret u američkoj politici prema RS i BiH posljednjih godina. No, iako je sankciona oluja formalno završena, ključno pitanje sada glasi — po koju cijenu? Onu finansijsku znamo okvirno, NYT je objavio da se radi o stotinama hiljada dolara mjesečno za lobiste širom Sjedinjenih Država.
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, kao i ranijim najavama samih zvaničnika Republike Srpske, ukidanje sankcija bilo je očekivano. Međutim, dok su se jedni pozivali na “konstruktivne poteze” Narodne skupštine RS i novu “faznu deeskalaciju”, drugi sumnjaju da je riječ o nečemu mnogo dubljem — svojevrsnoj političkoj i ekonomskoj nagodbi.
OFAC je uz ovu odluku objavio ažuriranu listu Specijalno označenih državljana (SDN listu) i potvrdio da su Dodik, njegova porodica i brojne povezane kompanije uklonjeni. State Department je, pak, za medije potvrdio da je “ukidanje sankcija posljedica konstruktivnih poteza NSRS” i da je to dio “partnerstva baziranog na zajedničkom prosperitetu i interesima”.
No, iza te diplomatske formulacije krije se niz otvorenih pitanja: kolika je bila cijena američkog oprosta i šta tačno podrazumijeva dogovor između Banjaluke i Vašingtona?
Potpredsjednik SDS-a Želimir Nešković smatra da se iza ove odluke krije skupa i netransparentna operacija u kojoj su korištena javna sredstva za plaćanje lobističkih kuća u Sjedinjenim Državama.
„Priča se o ozbiljnim novcima koji su praktično izvlačeni iz najvažnijih institucija Republike Srpske i da su na taj način plaćani lobisti širom SAD-a da bi obezbijedili skidanje sankcija. To je poražavajuće“, rekao je Nešković za BUKU
On upozorava da bi “ceh” ove odluke mogao biti mnogo veći od finansijskog.
„Bojim se da taj ceh ne bude imovina Republike Srpske – zemljište, vode, šume. Ako se imovina prenese na nivo BiH, to bi bio kraj RS“, upozorio je.
Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da je ukidanje sankcija samo nastavak procesa koji traje mjesecima i da se odvija u fazama.
„Oslobađanje od sankcija četvorke uoči sjednice Narodne skupštine bila je vrlo jasna poruka. Mi smo uradili svoj dio posla i počeli da poštujemo dogovor, sad ste vi na redu“, kaže Topić za BUKU
Ona podsjeća da je riječ o višemjesečnom lobiranju i “svojevrsnoj nagradi za političke ustupke” vlasti u Banjaluci. Smatra i da će se proces nastaviti, te da će se u narednim mjesecima vjerovatno proširiti i na Dodikovu porodicu.
„Ne bih isključila mogućnost da se od sankcija oslobode i članovi porodice Milorada Dodika, a u konačnici vjerovatno i sam Dodik. To ide u pravcu realizacije dogovora koji se šuškao već pola godine“, naglasila je.
Bivši predsjednik Narodne skupštine RS i potpredsjednik pokreta Sigurna Srpska Igor Radojičić smatra da je odluka o ukidanju sankcija dio mnogo šireg aranžmana između vlasti u RS i američke administracije.
„Nesumnjivo postoji paket i mi ćemo sad raditi po tom paketu. Sve ostalo će biti nesigurno, nestabilno i haotično“, rekao je Radojičić u izjavi za portal BUKA.
On dodaje da je taj dogovor vjerovatno “uvezan sa više stvari” — od odnosa prema Ustavnom sudu BiH i državnim institucijama, do političkog rebrendiranja unutar SNSD-a.
Ukidanje sankcija ne znači automatski povratak povjerenja. Naprotiv, pred Republikom Srpskom i BiH sada stoji test sposobnosti da održe balans između međunarodnih očekivanja i unutrašnje političke stabilnosti. Američki “paket” očigledno postoji — ali njegov sadržaj i uslovi ostaju nepoznati široj javnosti.
Da li će nova faza odnosa s Vašingtonom značiti i političku transformaciju unutar Republike Srpske, ili tek privremeni predah od izolacije, pokazaće naredni mjeseci. Isto tako da li će se retorika i akcije političara iz Republike Srpske promijeniti, pogotovo u odnosu prema Bosni i Hercegovini, će pokazati naredni dani – slijedi rasprava o budžetu BiH, o apelaciji pred ustavnim sudom BiH… Jedno je sigurno: cijena povratka u međunarodne tokove mogla bi biti znatno viša nego što se sada čini.
Ukinute sankcije ne znače kraj pritisaka, već početak novog poglavlja u kojem će se mjeriti dosljednost i cijena političkog opstanka. Ako je ovo obećana “deeskalacija”, onda je pitanje – ko je dobio a izgubio ovom deeskalacijom najviše. narod sigurno nije.