“Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i RS, utvrdio da postoji spor u vezi s donošenjem osporenih odredaba deklaracije i zaključaka od strane Narodne skupštine Republike Srpske o vraćanju prenesenih nadležnosti sa BiH na Srpsku u oblasti pravosuđa, odbrane i sigurnosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja”, saopšteno je iz Ustavnog suda BiH.
Kako su dodali, utvrđeno je da pojedine odredbe osporenih akata nisu u skladu s Ustavom BiH, zbog čega je pojedine odredbe tih akata Ustavni sud ukinuo.
Naime, Ustavni sud razmatrao je zahtjev 15 članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za rješavanje spora između BiH i Srpske u vezi s aktima koje je donijela Narodna skupština Srpske, a u pitanju je nekoliko zaključaka od 10. decembra 2021. godine.
Neobavezujući akti
Predsjednik
Narodne skupštine Republike Srpske i predsjednik skupštinskog Odbora za ustavna
pitanja Nedeljko Čubrilović rekao je da
Ustavni sud BiH nema nadležnost da ocjenjuje ustavnost političkih akata,
stavova i proklamacija koje donosi Narodna skupština. Jer, kako je rekao nije
ni bilo namjere da se provede ono što piše u tim aktima koji ionako nisu
obavezujući.
„Кao
što je Odbor za ustavna pitanja utvrdio u svom odgovoru Ustavnom sudu BiH,
vezano za odluke donesene na 24. posebnoj sjednici Narodne skupštine,
Deklaracija o ustavnim principima i zaključci izražavaju političke stavove i
nisu ni u formalnopravnom ni u materijalnopravnom smislu pravni akti – zakoni
ili odluke. Ustav BiH jasno definiše da je nadležnost Ustavnog suda BiH ocjena
ustavnosti pravnih akata, tačnije da Ustavni sud utvrđuje da li su neke odredbe
ustava ili zakona nekog od entiteta u skladu sa Ustavom BiH. Imajući to u vidu,
Ustavni sud BiH je trebalo da se proglasi nenadležnim u pogledu razmatranja
ovih akata“, istakao je Čubrilović.
On
je podsjetio da je Ustavni sud BiH u svojoj praksi već zauzeo stanoviše u kojem
se oglasio nenadležnim u pogledu razmatranja svih akata koji nemaju ustavni,
odnosno zakonski karakter.
„Ustavni
sud BiH je još 2009. godine, rješavajući zahtjev Sulejmana Tihića za ocjenu
ustavnosti Rezolucije Narodne skupštine Republike Srpske, donio odluku da nije nadležan za ocjenu
ustavnosti u ovom slučaju, jer rezolucija nema pravno obavezujući karakter i u
svojoj odluci naveo da Ustavni sud ekstenzivno tumači odredbe o svojoj
nadležnosti samo u odnosu na opšte akte koji imaju pravno obavezujući
karakter“, rekao je Čubrilović.
On
je istakao da je jasno da svi akti usvojeni na 24. posebnoj sjednici Narodne
skupštine, koje je razmatrao Ustavni sud BiH, izražavaju političke stavove
i da nadležnost Ustavnog suda BiH nije
bila da ih kao takve razmatra i ocjenjuje.
„Ako
to imamo u vidu, potpuno je jasno da je ovdje riječ o političkoj, a ne pravnoj
odluci Ustavnog suda BiH, koji je ovim izašao izvan svojih nadležnosti
propisanih Ustavom BiH“, istakao je Čubrilović.
On
je dodao da je na pravnim stručnjacima
da dalje analiziraju odluku Ustavnog suda BiH o ukidanju pojedinih odredbi
akata donesenih na 24. posebnoj sjednici vezanih za prenos nadležnosti, ali tek
kada Ustavni sud BiH objavi o kojim odredbama se radi.
Vlast računala na Ustavni sud BiH
A
onaj ko će najviše profitirati iz svega je Milorad Dodik, predjsendik SNSD-a i
član predsjedništva BiH, jer se izgleda sve odvija onako kako je zamislio.
Ovo
tvrdi predsjednik SDS-a Mirko Šarović koji navodi da je Dodik upravo računao na
Ustavni sud kad je tražio da se donesu svi ovi zaključci i deklaracije.
“Vlast
je i računala da će Ustavni sud BiH poništiti zaključke i da se samo poigrala
sa biračima. Znali smo da namjera nije
iskrena, da se vlast poigrava biračima i da upravo računaju na Ustavni sud BiH.
Međutim, uvijek ćemo braniti pravo Narodne skupštine i njene većine, ma ko u
njoj bio, da imaju pravo na deklarativan politički stav i kreiranje političkih
ciljeva”, istakao je Šarović.
Кomentarišući
Odluku Ustavnog suda BiH da ukine odredbe Deklaracije Narodne skupštine o
vraćanju prenesenih nadležnosti i zaključke u vezi Informacije o prenosu
nadležnosti, predsjednik SDS-a ocijenio je da Ustavni sud dvostrukim aršinima
radi sam protiv sebe i donosi odluke koje nisu u skladu sa Ustavom BiH.
Mišljenja
je da Ustavni sud BiH uopšte nije mogao razmatrati osporene akte i da je
apelaciju 15 poslanika Predstavničkog doma morao odbaciti bez ulaženja u
meritum i objašnjava:
”Ustavni
sud BiH po slovu Ustava BiH nadležan je da razmatra usklađenost opštih akata sa
Ustavom BiH, a to su ustavi entiteta i zakoni. Podsjetiću vas, kada je Mladen
Bosić 2016. godine podnio apelaciju za ocjenu ustavnosti Odluke o usvajanju
Jedinstvenog programa obrade podataka popisa stanovništva, domaćinstava i
stanova u BiH 2013. godine i Jedinstvenog programa obrade podataka popisa
stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH 2013. godine, Ustavni sud BiH se
proglasio nenadležnim jer ne odlučuje o pojedinačnim pravnim aktima. Svojim
dvostrukim aršinima u istoj situaciji, Ustavni sud BiH je potvrdio da je
politički a ne pravni sud, i da se bavi lovom na vještice.”
A Dodik koji je dobio još jednu set loptu kaže da je odluka
Ustavnog suda BiH kojom su poništene neke odredbe akata Narodne skupštine
Republike Srpske politička i da pokazuje koliko je BiH trula u svom
institucionalnom kapacitetu.
“To je politička odluka. Ustavni sud se bavi svim i
svačim i postao je inkvizitorski sud”, rekao je Dodik novinarima.
On je podsjetio da Ustavni sud BiH prema Ustavu može samo da
se bavi pitanjima ustavne usaglašenosti zakona BiH sa Ustavom BiH i ništa više.
“Ova odluka samo pokazuje koliko je BiH trula u svom
institucionalnom kapacitetu”, istakao je Dodik.