Milorad Dodik ne može više biti predsjednik Republike Srpske. To je epilog procesa koji se pred Sudom Bosne i Hercegovine vodio protiv njega zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH.
Pravosnažnom presudom Apelacionog vijeća Suda BiH Dodik je osuđen na godinu zatvora i zabranu političkog djelovanja u trajanju od šest godina. Po sili zakona, zabranjen mu je rad u organima koji primaju budžetska sredstva, a biće mu oduzeta i odlikovanja, pojasnio je Sud.
Osim ove zabrane, još jedna zabrana proizlazi iz Izbornog zakona BiH.
“Izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže”, navedeno je u Izbornom zakonu.
Kada Dodiku prestaje mandat?
Kada mu Centralna izborna komisija oduzme mandat.
To bi trebalo da se desi u naredne dvije sedmice.
„Centralna izborna komisija zaprimila je pismene otpravke prvostepene i drugostepene presude danas van radnog vremena, iza 16 časova“, potvrdila je za Buku Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije.
Kada članovi CIK-a pročitaju presude čime se pokreće postupak oduzimanja mandata, CIK trebaju donijeti odluku u roku do 15 dana, mada on može biti i duži.
Nakon toga Dodik ima pravo žalbe na koju Sud BiH mora odgovoriti u roku od tri do pet radnih dana.
„Milorad Dodik više ne može biti predsjednik Republike Srpske“, kaže bivši predsjednik Centralne izborne komisije Vehid Šehić u izjavi za Buku.
„Po sili zakona prestaje mandat, to treba samo da potvrdi CIK“, kaže Šehić.
Dodik će, najvjerovatnije kaznu zatvora zamijeniti za novčanu. No, to ništa ne mijenja.
„Bez obzira što će on kaznu pretvoriti u novčanu, njemu se oduzima mandat“, jasan je Šehić.
Dodatni razlog za oduzimanje mandata Dodiku je i potvrđena odluka Suda BiH, prvostepena, kojom mu je izrečena zaštitna mjera zabrana bilo kakvog političkog djelovanja.
„On se neće moći baviti politikom na način na koji se do sada bavio“, uvjeren je Šehić.
Prema Izbornom zakonu, CIK po donošenju odluke o prestanku mandata mora donijeti odluku o održavanju prijevremenih izbora na kojima će se birati novi predsjednik.
Od dana prestanka mandata do održavanja izbora ne smije prođi duže od 90 dana.
Ipak minimalni rok je 30 dana kako bi se CIK pripremio za izbore.
Sada se otvara i pitanje može li se procedura razvući do naredne godine budući da se redovni Opšti izbori raspisuju u maju, a održavaju u oktobru 2026.
„Ne bih želio da špekulišem. Ono za šta se ja zalažem jeste da se poštuje Izbori zakon, Ustav Bosne i Hercegovine, i svi zakoni u ovoj državi. Da se poštuju odluke institucija BiH. Vjerujem da će CIK raditi isključivo u skladu sa izbornim zakonom jer kada bi ušli u izbornu godinu ne bi bilo dobro. Praksa da se ne raspisuju prijevremeni izbori u izbornoj godini jer postoji rok u kom se oni moraju i raspisati i održati“, kaže Šehić.
Teorijski bi bilo moguće da se izbori održe i naredne godine jer nema zakonskih prepreka, ali to ne bi bilo svrsishodno.“
„Tako da bi došli u situaciju da se izbori održe dva, tri mjeseca prije redovnih izbora“, govori Šehić.
Inače, ovo nije prvi put da se raspisuju prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske.
Slična situacija desila se nakon smrti nekadašnjeg predsjednika Republike Srpske Milana Jelića, nakon čega su raspisani prijevremeni izbori.
Zanimljivo je da zakonom nije propisano ko mijenja Dodika. Ustav predviđa da predsjednik ovlašćuje potpredsjednike za obavljanje poslova predsjednika, ali postoji pravni vakum šta u slučaju oduzimanja mandata.
CIK sa tim procesom nema ništa, rečeno nam je iz ove instititucije.
Jedan od problema prilikom provođenja izbora je i obezbjeđivanje novca za izbore. Naime, CIK će novac tražiti od Ministarstva finansija i trezora BiH.
Prvi čovjek Ministarstva Srđan Amidžić jedan je od najbližih Dodikovih saradnika i mogao bi odugovlačiti cijeli proces.
CIK je već bio u situaciji kada je prijevremene izbore u Stocu, umjesto odmah, sproveo nakon pola godine.
U slučaju blokada, ponovo bi mogao reagovati visoki predstavnik.