Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da će Republika Srpska donijeti zakon o nevladinim organizacijama, te da nova zvanična američka politika pokazuje da su institucije RS prije dvije godine bile u pravu kada su predlagale ovaj zakon radi uvođenja reda u ovoj oblasti.
“Ovo što je uradio Trump daje nama šansu da mi to dovedemo do kraja i vjerujem da će već na prvoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske biti zakon o NVO. Ovo nam je pružilo priliku da bukvalno idemo sa zakonom koji najviše odgovara onome koji je u SAD, bez nekih olakšanja koje smo bili spremni da damo u prošlom prijedlogu. To će biti rigorozna kontrola”, rekao je Dodik prije nekoliko dana.
On je rekao da su vlasti već zatražile da im se dostave spiskovi onih koji su u Republici Srpskoj primali taj novac u prošlom vremenu da bi mogli “obratiti pažnju” na njih.
“Nije tu riječ o progonu nego da se samo uvede red”, istakao je Dodik.
Kao i ranije, iz civilnog sektora Republike Srpske upozoravaju da bi donošenje ovakvog rigoroznog zakona značajno uticalo na nezavisne medije i tekovine demokratskog društva na kojem se radi skoro tri decenije. Iako vlasti tvrde da je cilj uvođenje reda, mnogi smatraju da se zapravo radi o gušenju kritičkih glasova i jačanju autoritarne kontrole.
Tanja Topić, politička analitičarka, kaže da, kada slušamo naše političare iz vlasti, čujemo kako živimo u slobodnom društvu, demokratskom i kako nigdje nema više slobode, prava i blagostanja nego kod nas.
“Naravno, mjereći to prema njihovim aršinima i perspektivi koja je potpuno pomjerena – društvo i građani su slobodni onoliko koliko im dopusti vlast, koja ih već decenijama nastoji ukalupiti u svoje autoritarno viđenje slobode. Ako ta vlast ne dopušta da izađete iz zadatog okvira, ako vam ona propisuje kako da mislite, na koju stranu smijete gledati – istok ili zapad- onda je to društvo neslobodno i nedemokratsko. Ograničavanje slobode mišljenja, okupljanja, medija, različitosti i pluralizma su konstante političkog narativa zadnje dvije decenije i obračun vlasti sa neistomišljenicima. Razvoj političkih prilika u svijetu bio je dobar poticaj istima da se napokon obračunaju sa onima koji narušavaju idiličnu sliku blagostanja i dobrog života ovdje”, rekla je za BUKU Topić.
Ona dodaje da se “neprijatelji” Republike Srpske sistemski proganjaju kroz različite institucije, uskraćivanje pristupa određenim resursima, javno targetiranje, napade, omalovažavanje, sudske procese i slično.
ŠTA DALJE NAKON OBJAVLJIVANJA LISTE NEPRIJATELJA RS?
“Čak je vladajuća stranka objavila brojna izdanja u kojima su pojedinci i organizacije označeni kao neprijatelji. Opasni su to udari na pojedince i njihove porodice. Sad će to biti javno obznanjeno kroz vješanje na stubove srama. Pitanje je samo šta dalje nakon objavljivanja spomenute liste? Da li će isti završavati u zatvoru, jer su to ozbiljna krivična djela ili će kao i svi neprijatelji i kolaboracionisti završiti skidanjem glave? Vlast koja tako postupa sa sopstvenim građanima, a građani koji to bespogovorno prihvate duboko su zaglibili”, ističe Tanja i smatra da smo zapeli u odnosu u kojem smo prepušteni samovolji vlastodržaca i sami sebi.
“Ako se ovi zakoni usvoje, uz sve ovo što se trenutno dešava u oblasti medija i civilnog društva, biće to zadnji ekser ukucan u njih. Ključ u bravu, pakovanje kofera i konačno ‘oslobađanje’ prostora autokratama i diktatorima, što će im na kraju biti velika pobjeda bez ‘ispaljenog metka’”, dodaje ona.
“Zanimljiva su obrazloženja inicijatora ovog zakona, da se ne radi o progonu već o uvođenju reda, da se ne bi desilo da te nevladine organizacije finansiraju fašističke organizacije, a to propagiraju ljudi koji javno i otvoreno zagovaraju i sarađuju sa nasljednicima i baštinicima fašizma i neonacizma”, ističe Tanja Topić.
Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka kaže da donošenje jednog ovakvog zakona u Republici Srpskoj, gdje su vladavina prava i poštovanje zakona na veoma niskom nivou i gdje institucije prednjače u tome da najviše krše zakone, svakako ima za cilj da uguši kritičke glasove koji dolaze od strane nazavisnih medija i udruženje građana koji upozoravaju ne svakodnevna kršenja zakona.
“Suština je ta da je lakše ukinuti kritičke glasove, nego se stvarno posvetiti borbi protiv korupcije. Kratko rečeno, nije problem što kradu, nego su problem oni koji javno govore o tome”, rekao je za BUKU Žolja.
Dodaje da predsjednik Dodik otkako je došao na vlast skoro svakodnevno prijeti nekome, “što je prestrašno da radi jedan predsjednik, da stalno prijeti svojim građanima”.
“Tako vidimo i najavu ovog spiska, koji bi se slobodno mogao nazvati jednom diktatorskom metodom, koja podsjeća na neka prošla vremena, koja ne bi trebalo prizivati. Lista definitivno ne može biti dio zakonskog rješenja, ali bi se mogla naći u nekim tekstovima ili knjigama, kao što je bio slučaj sa crnim listama prije nekih desetak godina”, ističe naš sagovornik.
“Ako se ovi zakoni usvoje, mi ćemo nastaviti da radimo, doduše, u mnogo težim uslovima, a sa druge strane, neki smatraju da je ovaj zakon smrt za nezavisne medije i udruženja građana koja nisu pod Dodikovom kontrolom”, zaključuje Žolja.
U RS JE UNOSNIJE BITI KRIMINALAC NEGO SLOBODNOMISLEĆI GRAĐANIN
Jovana Kisin, advokatica iz Banjaluke, kaže da je Nacrt Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija koji je Vlada RS objavila u najvećem dijelu istovijetan prošlogodišnjem Prijedlogu istoimenog Zakona.
“O značaju ovog zakona u pogledu ograničavanja, zabranjivanja rada nevladinih organizacija i generalno osnovnih ljudskih prava govorili smo mnogo kada je prvi put ovaj Zakon ušao u proceduru i tada je stručna javnost nedvosmisleno potvrdila da se radi prije svega o diskriminaciji, povredi prava na slobodu javnog udruživanja, ali i na slobodu javnog izražavanja, s obzirom na sve vrste zabrana koje je Zakon predviđao. Međutim, momenat u kojem je predsjednik RS najavio ponovo ovaj Zakon je politički vrlo interesantan, jer, kako je i sam naveo, država želi da kontroliše priliv sredstava iz inostranstva kako se ne bi desilo da neko prima novac od ‘fašista’, kako je on naglasio, iako je upravo on otvoreno podržao njemački AfD, koji po mnogima predstavlja nasljednika nacističke ideologije. Zatim, vječito se spominju američki interesi i agenture, a ipak on je prvi podržao novu strukturu vlasti u SAD-u koja je opet prethodnih dana otvoreno stala na stranu predsjednika Vučića i kritikovala proteste u Srbiji, na osnovu čega se jasno može vidjeti polarizacija moći i da slobodarske proteste i slobodno mišljenje ne finansiraju strane vlade, za razliku od finansiranja naših izabranih predstavnika”, rekla je Kisin za BUKU.
Dodaje da lista neprijatelja RS predstavlja najavu upravo istog onog režima na koji se predsjednik Dodik najglasnije žali – to su crne liste na kojima se nalazi i on, kada su u pitanju crne liste SAD-a.
“Liste neprijatelja određene države najčešće se odnose na terorističke organizacije, ali svjedoci smo trenda da sve više država uvodi raznorazne crne liste za organizacije i pojedince koji prosto ne prihvataju nametnute politike i ideologije, što predstavlja direktno gušenje osnovnih ljudskih prava i sloboda. U kontekstu RS, ovakve liste će staviti metu na čelo najvjerovatnije ljudima koji nemaju nikakvu poveznicu, ni sa terorizmom, niti sa pranjem novca, već su se prosto drznuli razmišljati i govoriti drugačije od onog kako je nametnuto. Ako ovakve mjere uporedimo sa visokom stopom kriminala u RS/BiH, možemo komotno zaključiti da je u RS unosnije biti kriminalac nego slobodnomisleći građanin”, rekla je Kisin.
“Budućnost nevladinog sektora i ovih par nezavisnih medija je u RS svakako neizvjesna i puna izazova i prepreka, a sa ovim zakonom ozbiljno se dovodi u pitanje njihov opstanak. Nažalost, većina građana nije zainteresovana za ovakvo stanje i stičem utisak da nemaju apsolutno ništa protiv da ih trenutna politika uvede u potpuno jednoumlje”, zaključuje naša sagovornica.