„Ja očekujem da će policija RS prilikom prvog nastupa na teritoriju RS uhapsiti i Ganića i Divjaka i sutra svakog ko je optužen i predati legitimnim organima Srbije na procesuiranje. Ja to tražim od policije i tražim da naprave posebni akcioni plan za takvu akciju“, rekao je Dodik.
„Visoki predstavnik odlučno osuđuje i odbacuje pozive predsjednika Dodika na raspad države i podsjeća sve zvaničnike u cijeloj BiH na njihovu obavezu da poštuju Dejtonski sporazum. OHR govori u ime šire međunarodne zajednice kada jasno ističe da svi političari i zvaničnici na svim nivoima moraju poštovati vladavinu prava“, preniijela je portparol Jamila Milović-Halilović reakciju Kancelarije visokog predstavnika Valentina Incka na poziv Milorada Dodika kojim traži od policije da hapsi sve one za kojima je Srbija raspisala potjernicu.
Istovremeno, Dodikov potez nije uplašio Selima Bešlagića, za kojim postoji potjernica srbijanskog pravosuđa u slučaju “Tuzlanska kolona”.
On već godinama nije napuštao Bosnu i Hercegovinu, pa čak ni kada je imao diplomatski pasoš kao poslanik u državnom parlamentu.
To što ne putuje van granica zemlje u kojoj je rođen, neće ga spriječiti, kako kaže, da putuje u Republiku Srpsku, jer je taj entitet sastavni dio države Bosne i Hercegovine.
„Ja mislim da policija je toliko svjesna i savjesna da neće učiniti to što on traži, ali ukoliko se to desi, onda mislim da postoje svi elementi da se defitivno mora kako i šta dalje raditi i sa Dodikom i sa RS i sa odnosima Srbije i BiH“, kaže Bešlagić.
Nadležni sudovi i tužilaštva
Formalno-pravno, predsjednik jednog entiteta nema instrumente prema kojima može od policije tražiti da hapsi građane drugog entiteta u okviru jedne države. Radi se o slučaju bez presedana, navodi Kasim Trnka, stručnjak za ustavno pravo.
„A pogotovo izjava Milorada Dodika da će eventualne uhapšene predati R Srbiji. To svakako ni blizu ne odgovara poziciji entiteta, jer isporučivanje drugim zemljama je stvar o kojima odlučuju institucije BiH“, ocjenjuje Trnka.
Dodik prijeti hapšenjem Divjaku i Ganiću
Iako Dodik poziva Skupštinu da razmotri dosadašnje procesuiranje ratnih zločina počinjenih nad Srbima tokom rata u BiH, ni ta zakonodavna institucija nema mogućnost da odobri policiji hapšenje bosanskohercegovačkih državljana.
Nalog policiji jedino mogu dati tužilaštva i sudovi. Sa ovim se slaže i Petar Kunić, profesor ustavnog prava na banjalučkom Pravnom fakultetu. Evo kako on tumači poziv predsjednika Republike Srpske upućen Skupštini:
„Nema pravnih osnova. Mislim da ovdje nije bilo akcenat na tome, nego da se stvori pravni osnov za hapšenje, odnosno da se izmijeni zakon o Sudu BiH.“
U Međunarodnom institutu za bliskoistočne i balkanske studije ocjenjuju kako izjava u kojoj se poziva na hapšenje unutar jedne države stvara nezdravu klimu u Bosni i Hercegovini.
Jedan od problema je, kako navodi predsjednik Instituta Zijad Bećirović, što Milorad Dodik na svaki način želi pokazati kako Bosna i Hercegovina ne može opstati kao država.
„Ja odgovorno tvrdim da nijedna država u regiji, uključujući i BiH, ne može opstati bez volje velikih sila. Novo igranje srbijanskog predsjednika Tadića i Milorada Dodika da navodno BiH ne može opstati kao država je ustvari sječenje grane na kojoj sjede“, kaže Bećirović.
Na naše pitanje da li se pozivima za hapšenje ruši ustavno-pravni poredak BiH, Miodrag Živanović, profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu, odgovara:
„Ustavno-pravni poredak države BiH jednostavno sam po sebi ne postoji. To jeste problem, jer evo i BiH vrlo rijetko, ja čak mislim da se to ne može ni pamtiti, ne reaguje kao država. Evo i dan-danas ova naša bh. javnost je zapravo uvijek podijeljena, i to ne po nečemu da li neko zaslužuje neku sankciju ili ne, nego opet na toj političkoj ili politikantskoj osnovi.“
Za razliku od Živanovića, Slavo Kukić, profesor mostarskog Sveučilišta, kaže kako je Dodikov istup vezan za nepriznavanje države, što je znak da se nešto mora učiniti.
„Jedini tko mora učiniti, a tko jeste dio ustavnog poretka, jeste OHR. Ne poduzme li nikakve mjere, na taj način se širom otvaraju vrata za dalje akcije koje vode prema daljoj dezintegraciji i u konačnici disoluciji BiH“, ocjenjuje Kukić.
Podsjećamo: nadležnosti predsjednika Republike Srpske su, između ostalog, da predloži kandidata za predsjednika Vlade, sazove sjednicu te izvršne institucije da bi iznio stavove o pojedinim pitanjima, predloži Skupštini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda Republike Srpske, obavlja u skladu sa Ustavom BiH poslove iz oblasti odbrane, sigurnosti, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja utvrđena zakonom.
Nigdje, ali nigdje u nadležnostima predsjednika tog bh. entiteta nema ingerencije da od policije traži hapšenje građana koji su državljani Bosne i Hercegovine.