“Ovih dana ćemo predložiti novi zakon
o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja na prostoru RS. Biće
doslovno prepisan zakon od SAD. One u svom zakonu te strane nevladine
organizacije nazivaju stranim agentima na prostoru SAD. Mi ćemo preuzeti svu
terminologiju, samo umjesto onoga SAD biće napisana Republika Srpska. Gdje piše
Ministarstvo pravde SAD, pisaće Ministarstvo pravde RS, pa da vidimo šta će
Amerikanci na to reći, a to podrazumijeva da prijavite svaku vrstu transakcije
i sve što rade”, rekao je prije nekoliko dana predsjednik RS Milorad Dodik.
Ovo
nije prvi put da se ovakav zakon najavljuje u Republici Srpskoj, ali mnogi
strahuju da bi se ovaj put mogao i uvesti, zbog cjelokupne atmosfere koja je u
javnosti stvorena.
Izraz
“strani agent” nosi negativne konotacije, što ukazuje na špijuniranje. A ko bi
sve mogao biti označen kao strani agent u Republici Srpskoj, ukoliko se usvoji
spomenuti zakon o nevladinim organizacijama: to su ljudi koji rade u
organizacijama koje se bave edukacijom djece i odraslih o dječijoj sigurnosti i
prevenciji nasilja, oni koji se bave suzbijanjem nasilja nad ženama, poboljšanju
ljudskih prava i zaštitom prirode i drugi.
Dijana Pejić izvršna direktorica
nevladine organizacije Genesis Project iz Banjaluke, kaže da je najavljeni
novi zakon o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja na prostoru
RS očekivan slijed događaja nakon objavljenog Nacrta zakona o kriminalizaciji
klevete.
“Najveći
problem koji ja vidim u vezi gore navedne izjave jeste činjenica da bi nas, ljude
koji rade u udruženjima građana, Republika Srpska okarakterisala kao ‘strane
agente’. Nas, koji smo rođeni na ovim prostorima i nas koji smo toliko dobra
učinili za, a ovo govorim iz perspektive organizacije koju ja vodim, djecu
Republike Srpske, ali i za djecu iz cijele Bosne i Hercegovine. Sama
karakterizacija uposlenih u udruženjima građana kao ‘stranih agenata’ može da
izazove mnoge probleme ne samo nama, nego i djeci i mladima s kojima radimo na
krajnje transparentan i podržavajući način. Važno je da pomenemo da se jedna od
najčešćih definicija pojma ‘strani agent’ odnosi na ‘svako lice ili entitet
koji aktivno ostvaruje interese strane zemlje dok se nalazi u drugoj zemlji
domaćinu. Strani agenti mogu biti državljani zemlje domaćina’. U savremenom
jeziku, izraz ‘tajni agent’ ima veoma negativnu konotaciju”, rekla je za BUKU
Dijana Pejić.
Dodaje
da se organizacija koju ona vodi ne može okarakterisati kao „vođena interesima neke
strane zemlje“.
“Naprotiv,
mi se već 26 godina borimo za osnaživanje djece i mladih, kroz neformalnu
edukaciju, te smo vođeni isključivo i samo interesima naše djece i mladih, a ne
interesima ‘neke strane zemlje’”, poručuje Dijana.
“Ja
se iskreno nadam da će donosioci novih zakona uvidjeti bespotrebnost donošenja
ovog zakona, koji ne bi donio nešto novo osim etiketiranja nas, ljudi koji rade
u udruženjima građana, kao stranih agenata. Sve ostalo što bi ovaj zakon
uredio, poput navedenog prijavljivanja transakcija i onog što radimo, već je uređeno drugim zakonima. Mi smo dužni imati godišnje finansijske izvještaje,
koje uredno vodi naš knjigovodstveni biro i predaje ih APIF-u. U tim
izvještajima se vide svi prilivi sredstava koje ostvarujemo tokom jedne godine.
Mi smo takođe dužni praviti godišnje narativne izvještaje, iz kojih se vidi ‘sve
što radimo’, tako da je i to već uređeno i nema potrebe da se dodatno uređuje”,
pojašnjava Dijana Pejić.
Ona
kaže da nazivanje svih radnika iz nevladinog sektora “stranim agentima” može
izazvati negativne konotacije, to može izazvati podozrenje i nepovjerenje kod
djece i mladih s kojima rade, što dalje može značajno otežati njihov rad.
“Dio
izjave, o netransparetnosti priliva sredstva, mogu da komentarišem samo iz
perspektive svoje organizacije. Nama svi prilivi sredstava idu preko bankovnih
računa, svi prilivi se uredno knjiže u finansijske izvještaje, godišnje bilanse
stanja i bilanse uspjeha. Mjesečno vršimo prijave svih isplata, po raznim
osnovama, te svojim sredstvima pomažemo punjenje budžeta Republike Srpske.
Redovno smo izloženi provjerama raznih inspekcija i nikada nismo imali
zamjerke na transparentnost našeg rada”, kaže Pejić Dijana.
Ona
kaže da živimo u veoma nesigurnim vremenima.
“Svi
smo bili svjedoci, u nebrojenim situacijama, kada je bilo kakvo negativno
etiketiranje pojedinaca, bez pozadine i argumenata, dovelo do veoma neželjenih
posljedica od strane povodljivih pojedinaca. Ne samo da bih se ja lično osjećala
neugodno da me etiketiraju kao ‘stranog agenta’, nego bih bila zabrinuta kako bi
se to odrazilo na moje najbliže, na moje kolege iz organizacije i njihove
porodice, te na sve divne mlade ljude s kojima radimo u osnovnim i srednjim
školama širom Republike Srpske”, ističe naša sagovornica.
Aleksandar Žolja, predsjednik
Helsinškog parlamenta građana Banjaluke, kaže da je najava zakona o nevladinim organizacijama nastavak pritiska na nevladine organizacije i medije koji rade profesionalno
svoj posao i iznose na vidjelo teme koje vlastima ne odgovaraju.
“Nažalost,
takav prijeteći ton nije bez posljedica, što su već na svojoj koži osjetili
novinari Morača i Trifunović. Jednostavnim rječnikom, najavom ovog Zakona će se
nastaviti lov na vještice, a Republiku Srpsku vratiti unazad, kada su u pitanju
vrijednosti koje su zagarantovane Ustavom Republike Srpske”, rekao je za BUKU
Žolja. On smatra da je sve izglednije da će doći do usvajanja restriktivnih
zakona, prije svega zato što su najave donošenja seta zakona dosta ozbiljnije
nego ranije, a i okolnosti su se promijenile, prije svega zbog rata u Ukrajini
i uticaja na BiH odnosno RS.
“Ono
što takođe zabrinjava jesu mlake ili skoro nikakve reakcije Delegacije
evropske komisije i OHR-a, odnosno Satlera i Šmita, koji su, stiče se utisak, aminovali donošenje ovih zakona”, ističe Žolja.
Kada
je sam Zakon o nevladinim organizacijama u pitanju, javnost još uvijek nije
upoznat sa njegovim Nacrtom, pa je u ovom trenutku teško govoriti šta bi on
mogao donijeti.
“Po
prethodnim najavama uvođenja Zakona o nevladinim organizacijama, koje traju još
od 2014. godine, radi se o zakonu koji će dodatno otežati rad organizacija,
prije svega u onom tehničkom smislu, jer ćemo morati slati nadležnima da odobre
projekat prije slanja donatoru”, rekao je naš sagovornik. On dodaje da većina ozbiljnih
organizacija u Republici Srpskoj i BiH rade veoma profesionalno i
transparentno u skladu sa Ustavom i zakonima ove zemlje.
“Većina
radi na zaštiti ljudskih prava i u skladu sa UN i evropskim konvencijama, koje
je BiH potpisala i koji su dio Ustava. Većina svoje godišnje finansijske i
narativne izvještaje drži transparentno na svojim internet stranicma. Većina
ima revizorske izvještaje. Kada bi nevladine organizacije u Republici Srpskoj
imale tako negativne revizorske izvještaje od strane Službe glavnog revizora,
ne bi više dobili niti marku od donatora ili bi odavno bile ugašene, a
pojedinci čak u zatvoru”, pojašnjava Žolja.
Žolja
kaže da mu ne bi bilo ugodno da bude označen kao “strani agent”.
“Vjerovatno
bismo dodatno bili izloženi osudama ili čak napadima. Ovakva vrsta etiktiranja
nekako podsjeća na neka prošla strašna vremena 40-ih ili 90-ih godina kad su
neki ljudi morali nositi žuta ili bijela obilježja, a nakon toga im se gubio
svaki trag”, ističe.
Gorica Ivić, izvršna direktorica Fondacije
Udružene žene Banjaluka, rekla je da ne poznaje zakon SAD-a u kontekstu rada
nevladinih organizacija.
“Nisam
imala priliku da ga čitam, a za puno razumijevanje trebalo bi da imamo
autentičan prevod i analizu na koji način bi se ovaj zakon integrisao u pravni
sistem Republike Srpske. Ovako možemo samo nagađati. Nevladine organizacije
Republike Srpske djeluju u skladu sa Zakonom o udruženjima i fondacijama, kojim
se uređuje osnivanje, registracija, unutrašnja organizacija i prestanak rada
udruženja i fondacija. Statut i delovanje udruženja i fondacija ne mogu biti
suprotni ustavnom poretku”, rekla je za BUKU Ivić Gorica.
Kao
i ostali naši sagovornici, Gorica kaže da nevladine organizacije podliježu
strogim finansijskim kontrolama i revizijama.
“Godišnji
izvještaji o radu se redovno objavljuju i javno su dostupni. Ciljevi koje
želimo postići aktivnostima se planiraju u skladu sa međunarodnim obavezama
koje država prethodno verifikuje i prihvati. Većina donatora koji finansiraju nevladine
organizacije putem javnih poziva finansiraju i institucije sistema kroz razne
projekte i programe”, kaže Gorica.
Dodaje
da kod većine građana/ki termin strani agent asocira na izdaju, prevaru,
manipulacije, štetu, čime se stavlja obruč i meta na čelo svima koji rade u
nevladinom sektoru.
Tihomir Dakić, predsjednik Centra za
životnu sredinu, smatra da bi Milorad Dodik želio da uvede ruski zakon predstavljajući
ga kao američki.
“Ukoliko
se i uvede, ne zaboravimo da su po stranim transakcijama najveći korisnici upravo
institucije, jer iste uzimaju kredite, a one potpisuju i štetne koncesione
ugovore, te se zadužuju na raznim stranim berzama gdje nemamo nikakve
informacije o uslovima. Tako da je pitanje ko je ovdje strani agent”, rekao je
Dakić. On dodaje da Centar kao udruženje djeluje kao kritičar loših odluka
insitucija, ali u isto vrijeme i kao njihovi partner.
“Ovim
se skače u stomak i uništava legitimitet entiteta i njegov suverenitet, tako da
su ovo djelovanja od strane pojedinaca iz vlasti isključivo protiv Republike
Srpske. Mi ćemo raditi u svim uslovima, ako bude isljeđivanja i hapšenja,
spremni smo platiti cijenu, za naš iskren i predan rad. No, to će ići malo
teže, pa stoga i pozivam da se pokažu koliko su hrabri da izađu na crtu”, kaže
Dakić.
On
napominje da i zahvaljujući nevladinim organizacijama budžet RS dobija
bespovratna sredstva kroz grantove koje koriste.
“Smatram
da se ovdje želi kontrolisati šta će nevladine organizacije raditi i da ne
remetimo dogovore različitih aktera. Kada smo kod netransparentnosti, mislim da
prikrivanje ugovora pojedinih ministarstava predstavlja netransparetni rad. Kod
nas je sve dostupno i javno, tako da svako to može provjeriti. Ovo je klasično
dizanje prašine, samo je pitanje zbog čega”, zaključuje Dakić.