Na svu sreću, građani su prepoznali da to nije udar na Republiku Srpsku, već na ljude koji su radili izvan zakona
Premijer FBiH i predsjednik SDP-a BiH Nermin Nikšić dao je intervju za utjecajni hrvatski sedmičnik Nacional.
Nikšić je prošle sedmice učestvovao na skupu evropskih socijalista i demokrata koji se održao u Opatiji, a tema je bila Zapadni Balkan.
Nakon što je Dodiku šest godina zabranjeno političko djelovanje, mnogi su strahovali od nemira u Republici Srpskoj, pa i nasilnog pokušaja odcjepljenja. S obzirom na veliku podršku Vladimira Putina koju Dodik ističe, je li ta opasnost prošla?
Tačno je da je iza nas period kada su ljudi, rekao bih s pravom, bili zabrinuti i strahovali od otvorenih sukoba. Na svu sreću, danas je taj strah puno manji, ali nikada ne možete reći nikad. U BiH je vrlo turbulentna situacija, tako da se to može promijeniti preko noći. Može se, ne daj Bože, dogoditi incident ili zapaljiva retorika i izazvati novu iskru.
No, ova situacija dokazala je da, kakva god da država bila, kada je odlučna u tome da provede svoje zakone, na kraju pobijedi. Možda je išlo malo sporije i malo je duže trajalo, ali zakoni su provedeni. I to nakon što je Dodik u Republici Srpskoj donio zakone prema kojima ne priznaje Sud BiH, Tužilaštva i instituciju visokog predstavnika za BiH i zabranio djelovanje SIPA-e, a onda se predao Sudu. Moje tumačenje je takvo da je on time priznao pravni poredak BiH. Njegova predaja pravosudnim organima ukinula je potrebu za pritvorom, a onda je otkupio svoju zatvorsku kaznu. Dakle, sve što je on govorio prije poništio je tim činom i ušao u sistem.
Ko ga je na to prisilio?
Prisilila ga je situacija. On je smatrao da će doći do generalne pobune, da će ljudi izaći na ulice i braniti ga, ali to se nije dogodilo. Na svu sreću, građani su prepoznali da to nije udar na Republiku Srpsku, već na ljude koji su radili izvan zakona. Od sve te Dodikove priče kako neće priznati odluke suda i rješenje Centralne izborne komisije, na kraju se žalio Apelacionom sudu čije odluke navodno ne priznaje, a onda je morao sve to prihvatiti. Kada sam nedavno u bosanskohercegovačkim medijima izjavio da ćemo uspjeti usvojiti Plan rasta, rekao sam da nemam saznanja da će se to dogoditi, ali kada uzmete u obzir sve što se dosad događalo i da su se Dodik i njegovi svaki put posuli pepelom, zašto to i ovaj put ne bi bio slučaj. I na kraju smo 30. septembra uspjeli usvojiti Plan rasta, doduše zadnji čas, ali to je ključan dokument za pristup sredstvima Evropske unije koja su namijenjena zemljama Zapadnog Balkana.
Koliki je utjecaj Putina na separatističke ideje? Dodik je stalno u Moskvi, a i Aleksandar Vučić. Putinu nije u interesu da BiH uđe u EU.
Utjecaj Putina je velik, ali je ne vidim ni da on ima pretjerani interes i da BiH ne uđe u EU. Njegov primarni interes je da radi probleme u regiji. Je li to potkusurivanje nekih većih igrača, kakva igra iza toga stoji, teško je procijeniti. Naravno, nije njemu cilj BiH, on ima želju da pravi probleme na globalnoj sceni, Evropskoj uniji i SAD. Mi smo tu kolateralna žrtva.
Krajem novembra u Republici Srpskoj održat će se prijevremeni predsjednički izbori. Koga ćete podržati?
Ova regija je čudna. Nakon dugog vremena ukazala se prilika da se nakon odlaska Dodika ujedini cijela opozicija i suprotstavi se kandidatu SNSD-a. No oni nikako da se dogovore oko kandidata. Mi smo vrlo jasno rekli da ćemo, ako se oni usuglase oko jednog kandidata, ko god on bio, stati iza njega. No ako ih bude više, onda ćemo se kao Socijaldemokratska partija opredijeliti koga ćemo podržati.
Nedavno ste odbacili prijedlog Dragana Čovića o tri federalna entiteta, a takve ideje često se pojavljuju.
Ne vidim način, osobito ako želimo biti dio EU, kako bismo mogli time riješiti situaciju. Ako sada imamo jednu nepravdu, kako je možemo ispraviti uvodeći nove?
Kako biste opisali odnos s Čovićem?
Kao vrlo korektan. Stvorili smo odnos međusobnog povjerenja da možemo reći stvari o kojima se ne slažemo. I to ne izaziva sukob. Ali ono oko čega se složimo i što dogovorimo, to i ispunimo. Zahvaljujući i nekim personalnim rješenjima unutar federalne vlade, vlada Federacije funkcionira mnogo bolje od svih ostalih vlada koje imamo, ali i od svih prethodnih i to zahvaljujući odnosom s HDZ-om i odnosom s ljudima iz te stranke koji su unutar federalne vlade. Naravno da neke stvari dulje traju, neki procesi odvijaju se presporo, ali cijena toga je da imamo jedinstvo u vladi, da nema preglasavanja i onda ono što dođe u parlament, podrže naši zastupnici.