3. decembra prošle godine u Berlinu u okviru Berlinskog procesa lideri šest zemalja Zapadnog Balkana: Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova*, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije potpisali su tri dokumenta. Sporazum o slobodi kretanja s ličnom kartom, Sporazum o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija i Sporazum o priznavanju profesionalnih kvalifikacija za doktore medicine, stomatologe i arhitekte. Četiri zemlje su ratifikovale sva tri sporazuma, Crna Gora je ratifikovala, ali je tadašnji predsjednik Milo Đukanović odbio potpisati sporazum pa se sada ponovoljeni postupak smatra tehničkim pitanjem. Najviše kaska, očekivano, BiH. Jedina smo zemlja koja je razdvojila tri sporazuma jer je političarima okupljenim oko lidera SNSD-a Milorada Dodika sporan sporazum kojim se omogućava sloboda kretanja samo sa ličnim kartama. Druga dva sporazuma su usvojena na Predsjedništu i čega se da to sada uradi i Parlament BiH.
O napretku BiH na putu EU, odnosno unaprijeđenju regionalne saradnje koja je preduslov za članstvo u EU govorilo se i na konferenciji „Tri sporazuma o saradnji – godinu dana nakon potpisivanja“ koju su organizovali: Centar za promociju civilnog društva (CPCD – BiH), Institut za saradnju i razvoj (CDI – Albanija) i Centar za politike i upravljanje (CPU – BiH).
Adis Muhović, izvršni direktor CPU kaže kako je BiH na začelju. Na pitanje novinara Buke da li se to može promijeniti sada kada Evropa pozdravlja promjenu vlasti u Federaciji, Muhović odgovara:
„Nema veze koja je struktura vlasti nego da li je u toj vlasti Milorad Dodik. Milorad Dodik je kao političar osoba koja koristiti taktiku zadržavanja svih najznačajnijih političkih odluka na EU putu kao taoca i onda ih koristi kao polugu u pregovaranju ili ih prodaje kao političke usluge svojim saveznicima.“
Dodaje da je Milorad Dodik osoba koja je odlučila da blokira Sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama u regionu.
„Taj sporazum uopšte nije prošao na Vijeću ministara, on se tehnički blokira tako što se skida sa dnevnog reda kada Ministarstvo vanjskih poslova predloži da se uvrsti na dnevni red. Ministarstvo je 23. februra na 2. sjednici i 30. marta na sedmoj sjecnii pokušalo da stavi nacrt tog sporazuma na dnevni rad, ali on je skinut od strane kolegija Vijeća Ministara“, kaže Muhović.
Upitan šta je korist za građane od tog Sporazuma, odgovara da je to direktna korist za sve građane Zapadnog Balkana, a posebno za građane BiH i Kosova*.
„Sporazum o slobodi kretanja sa ličnim kartama je doslovno dizajniran da se poprave odnosi BiH i Kosova jer trenutno građani Kosova imaju mogućnost da putuju u većinu zemalja sa ličnim kartama, ali samo im za BiH treba viza. Ovaj sporazum je kreiran za BiH i Kosovo kako bi se odnosi normalizovali. Dosta građana Kosova ima porodice u BiH tako da se i ti odnosi mogu normalizovati“, dodaje Muhović.
Amer Kapetanović, šef političkog odjela Vijeća za regionalnu saradnju koje je de facto sekretarijat Berlinskog procesa i koje je vodilo pregovore za zaključivanje tri sporazuma kaže da se nada da će svoje obaveze završiti i BiH do 16. oktobra kada će u tirani biti održan redovni samit u okviru Berlinskog procesa.
„Berlinski proces je najbolji okvir za regionalnu saradnju. Vijeće za regionalnu saradnju je ispregovaralo ukidanje rominga u zemljama Zapadnog Balkana“, rekao je Kapetanović.
Podsjeća na izjave visokih zvaničnika Unije da je 2030. godina u kojoj bi se Zapadni Balkan mogao priključiti Evropskoj uniji, pa ne treba gubiti vrijeme na zastoje.
Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler rekao je kako integracija regiona i integracija u EU nisu dva odvojena procesa.
„Želimo vidjeti da je 18 miliona ljudi dijelom jedinstvenog tržišta, da mogu sarađivati sa susjedima jer ako znate sarađivati sa susjedima onda ste dobra članica EU. Imamo dobar zamah što se tiče EU, otvorili smo pregovore sa Albanijom, uskoro očekujemo i sa Sjevernom Makedonijom. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen će u oktobru doći u BiH da najavi novi paket pomoći, ali nisu to samo novci. Istovremeno očekujemo da dođe do napretka po pitanju regionalne integracije i do reformi posebno u pogledu vladavine prava i borbe protiv organizovanog kriminala“, rekao je Sattler.
On se nada da će vlasti BiH do samita u Tirani učiniti potrebne korake kako bi sustigli ostale zemlje Zapadnog Balkana u ispunjavanju obaveza iz Berlina.
„Zahvalni smo i sretni što su dva od tri sporazuma pred kraj ratifikacije, njih je potpisalo Predsjedništvo i sad je samo na Parlamentu BiH da to uradi i očekujemo da se to desi do 16. oktobra. Ostaje samo jedan sporazum o mobilnosti sa ličnim kartama čije usvajanje takođe očekujemo“, poručio je Sattler.
Ambasador Kraljevine Norveške u BiH Olav Reinertsen rekao je kako se je svrha sporazuma o mobilnosti bolja pokretljivost unutar regije, da se omogući put ka EU, a samim tim i bolji ekonomski rast.
„Sada se suočavamo sa konstantnom političkom krizom koja traje 15 godina, stagnacija traje 15 godina i to je dovelo do demografske krize. Mladi ljudi sve češće napuštaju zemlju. Zato su ovi sproazumi jako važni, da se fokusiramo na što bolju regionalnu saradnju i veću mobilnost“, rekao je ambasador dodajući da sa CPCD-om provode projekat Smart Balkans s ciljem osnaživanja organizacija civilnog društva da ostanu održive i da što više poboljšaju život građana u BiH.