Nastavljaju se pokušaji rekonstrukcije državne vlasti. Ovaj put konkretan potez povukli su SDS, PDP i Stranka za pravdu i red dostavljanjem Platforme za mir, stabilizaciju, evropsku budućnost i ekonomski napredak Bosne i Hercegovine.
Platforma je dostavljena svim parlamentarnim strankama osim SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj, a ista bi trebala biti potpisana danas u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Kreatori platforme neće dugo čekati na odgovor
Do sada su je prihvatili SDP BiH, Narod i pravda i Naša stranka. Iz stranaka koje su kreirale platformu navode da ne moraju svi koji žele danas potpisati dokument, te da je to moguće učiniti i u narednim danima.
Ipak, čekati neće predugo, a kako je naveo Nebojša Vukanović, strpljenja će imati do 20. maja.
Predložena platforma sadrži nekoliko tačaka, a izdvojit ćemo sljedeće:
1. Operativno i funkcionalno Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH.
2. Ispunjavanje neophodnih uslova za dobijanje datuma početka pregovora sa EU, kao i zahtjev da se odredi datum održavanja međuvladine konferencije za BiH odmah nakon ispunjavanja uslova.
3. Usvajanje Plana rasta što podrazumijeva brzo dobijanje tranše od 70 miliona evra, kao i ukupnu realizaciju predviđenih dvije milijarde KM za projekte u cijeloj BiH, a u skladu s finansijskim i dinamičkim okvirom Plana rasta za BiH.
4. Kontinuirano usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU (Aquis communautaire), kroz donošenje zakona čiji je sadržaj usklađen sa standardima aquis communautaire, uz uslov da institucije EU obezbijede veću izvjesnost u pogledu trajanja pregovora i konačnog članstva.
5. Kreiranje i sprovođenje zajedničkog plana za promociju i ubrzanje evropskog puta BiH.
Tu je i nekoliko tačaka koje govore o borbi protiv kriminala i korupcije, sukoba interesa i eliminaciji političkog utjecaja u radu javnog sektora, s posebnim akcentom na javne nabavke.
U dokumentu se govori i o reformi indirektnih poreza, tačnije o uvođenju diferencirane stope PDV-a.
Tu je i reforma izbornog zakonodavstva u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, kao i dalje ubrzane aktivnosti s ciljem obezbjeđivanja pravičnog i transparentnog izbornog procesa, tako da se na opštim izborima 2026. godine proces glasanja sprovodi korišćenjem izbornih tehnologija (skeneri glasačkih listića, oprema za autentifikaciju dokumenata itd.) i poštujući usvojene preporuke ODIHR-a, GRECO-a i Evropske komisije.
O ovoj platformi se još javno nisu izjasnili iz HDZ-a BiH, stranke bez koje se ne može izvršiti rekonstrukcija državne vlasti.
Članica Predsjedništva SDS-a Aleksandra Pandurević je gostujući u Klix Studiju kazala da je HDZ uputio odgovor u kojem su naveli da će analizirati dokument i ponuditi svoje sugestije.
Ponuđenu platformu za Buku je prokomentarisala politička analitičarka Tanja Topić.
“Platforma nudi, ako ništa, jedan potpuno drugačiji narativ, koji bi zemlju mogao izvući iz ćorsokaka, i povesti je ka Evropskoj uniji. Međutim, sve to lijepo zvuči ako na trenutak zaboravimo gdje živimo i kakve političke snage suvereno vladaju ovim prostorom. Teško je izvodivo da se platforma realizuje ukoliko HDZ i njegov lider nastave čuvati leđa Miloradu Dodiku”, ističe Topić, konstatirajući da tu nailazimo na jedan u nizu apsurda u političkom ponašanju glavnih aktera.
“Najveći zagovornici euroskepticizma u BiH, koji tvrde da je EU već propala i da će se raspasti prije nego BiH uđe u nju, sebi pripisuju najveće zasluge za učinjene reforme na evropskom putu. Istina, ti rezultati su mršavi. Na drugoj strani imamo HDZ koji se zaklinje u NATO i EU, insistiraju na sprovođenju reformi dok istovremeno podupiru one koji idu u suprotnom smjeru. To govori o neiskrenim namjerama nekih od aktera, što nas drži taocima tih regresivnih politika”, jasna je Topić.
Podsjetimo, nakon što je prije dva mjeseca HDZ BiH održao sastanak na Kupresu s predlagačima pomenute platforme, lider ove stranke Dragan Čović kao uslov za dalje korake je nametnuo usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH koje bi u budućnosti osigurale HDZ-u člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
Ovakve izmjene je nemoguće izvršiti bez promjene Ustava BiH, a samim tim i bez dvije trećine zastupnika iz Parlamenta BiH, pa se mnogi pitaju zašto je HDZ u ovakvom političkom trenutku nametnuo temu oko koje nema šireg konsenzusa.
Davor Gjenero, politički analitičar iz Hrvatske smatra da Dragan Čović pokušava iskoristiti priliku i riješiti svoj ključni problem.
“Čović pokušava iskoristiti situaciju i provesti promjene u načinu izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda što je legitiman politički pokušaj. Ono što je problematično je što time odlaže rekonstrukciju vlasti na nivou države. Onog momenta kada to postane opterećujuće, na njega će biti izvršen pritisak i on će morati napraviti korak unatrag u svojim zahtjevima i morat će sudjelovati u formiranju ove proevropske većine”, govori za Buku Gjenero.
Naglašava kako je važno da Bosna i Hercegovina što prije ispuni uslove koji su “bili veresija za dobijanje otvaranja pregovara s Evropskom unijom”, te da riješi tehničke probleme kao što je imenovanje pregovarača.
Nemojte potcijeniti Kaju Kallas
Našeg sagovornika smo pitali hoće li imati ko vršiti pritisak na Čovića kako bi se izvršila rekonstrukcija državne vlasti.
“Naravno da hoće. Evropska unija je sada puno ozbiljnija nego što je bila u prošlom sazivu. Nemojte potcijeniti gospođu Kaju Kallas. Nemojte misliti da Kaji Kallas nije izrazito važno zatvoriti sve kanale ruskog utjecaja u Bosni i Hercegovini, a to se može samo ubrzavanjem pristupnog procesa”, podvlači Gjenero.
Napominje kako u Bosni i Hercegovini mnogi ne vide jednu stvar.
“A to je da se bitno razlikuje pozicija Dragana Čovića od pozicije Milorada Dodika i da je Dragan Čović u puno manjoj mjeri ovisan o HDZ-u u Hrvatskoj i Andreju Plenkoviću. Upravo suprotno, Čović ima poluge utjecaja na HDZ u Hrvatskoj što Dodik u SNS-u nema. Osim toga, SNS i ne postoji kao politička stranka u pravom smislu riječi. Tu je velika razlika. Plenković u odnosu na Čovića i kada to želi ne može vući otvorene poteze kojima bi ga pritiskao, nego ga može pritiskati da sudjeluje u euroatlantizmu vrlo izokola. Dodatan problem je činjenica da imamo predsjednika Republike Hrvatske koji ima utjecaja na Čovića, a kompletna ideja euroatlantizma mu je vrlo strana”, zaključuje Gjenero.