Foto: Ilustracija
Iako se maloljetnički brakovi sve manje sklapaju ipak
postoje situacije kada se oni dešavaju. Postoje slučajevi trgovine
maloljetnicima u cilju sklapanja brakova. Iako je broj sklopljenih
maloljetničkih brakova minimalan u institucijama mnogi upozoravaju da to ne
odražava stanje na terenu, jer postoje i vanbračne zajednice u kojima su
maloljetne osobe, a koje nisu nigdje evidentirane.
Peta posebna sjednica Narodne
skupštine Republike Srpske biće nastavljena danas. Između ostalih prijedloga
zakona poslanici će razmatrai Prijedlog Porodični zakona u RS koji se nije
mijenjao godinama iako stručnjaci ističu da bi se brak između maloljetnika
trebao ukinuti, a i direktna preporuka UN-a je da se to uradi.
I u novom Porodičnom zakonu RS
odredbama se omogućava sklapanje brakova starijima od 16 godina “iz
opravdanih razloga”, a o tome odlučuje sud u vanparničkom postupku.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH samo jedan
od 15.740 mladoženja koji su sklopili brak u 2021. godini, bio je maloljetan, dok
je među 15.758 mladenki bilo 56 maloljetnica.
Aleksandra
Petrić iz Fondacije Udružene žene kaže da odredba koja dozvoljava izuzetke u sklapanju
braka maloljetnog lica postoji u Porodičnom zakonu Republike Srpske već dugi
niz godina.
“Zakon je posljednji put
značajno revidiran 2002. godine i nakon toga dva puta sa manjim izmjenama koje
se nisu ticale ove oblasti. Zaključne preporuke Komiteta o pravima djeteta na
kombinovani peti i šesti periodični izvještaj Bosne i Hercegovine o primjeni
Konvencije o pravima djeteta u BiH (CRC/C/BiH/CO/5/6) iz 2019.g. traže od BiH
kao države članice da revidira porodično zakonodavstvo i ukloni sve izuzetke
koji dozvoljavaju brak ispod 18 godina starosti. Djeca koja stupaju u brak
prije punoljetstva su u direktnom riziku da budu izložena različitim oblicima
nasilja unutar porodice ili van nje, trgovini ljudima i iskorištavanju. U
pravilu napuštaju redovno školovanje. Izuzecima u dozvoljavanju dječijih
brakova se ne podstiču zdravi društveni stavovi i opredjeljenja ka zaštiti
osnovnih dječijih prava, već se omogućava da djeca koja pripadaju naročito
ranjivim kategorijama u društvu budu izložena dodatnoj stigmatizaciji,
seksualnom i drugim oblicima zlostavljanja”, rekla je za BUKU Petrić.
Ona kaže da naše društvo bira
da se drži rigidnih patrijarhalnih stavova i ignorisanja odsustva efikasne
brige o djeci.
“Argumenti koji su se čuli u
prilog ove odredbe tokom javne rasprave o nacrtu Porodičnog zakona Republike
Srpske koja je održana polovinom 2022.g. jasno ukazuju da probleme poput
maloljetničkih trudnoća treba rješavati dozvoljavanjem maloljetnim djevojčicama
da se udaju, jer tako neće biti na državnoj brizi. Sa druge strane, Ombudsman
Republike Srpske i UNICEF su se jasno usprotivili dozvoljavanju izuzetaka kod
sklapanja maloljetničkih brakova u Republici Srpskoj. Svjetska zdravstvena
organizacija kontinuirano upozorava da rane trudnoće i rađanje nose ozbiljne
posljedice po zdravlje djevojčica, te da se preko 55% maloljetničkih trudnoća
završava abortusom koji se izvodi u rizičnim uslovima”, ističe naša
sagovornica.
Aleksandra Perić smatra da vladine
institucije u Republici Srpskoj moraju korijenito mijenjati pristup prema
obrazovanju i socijalnoj zaštiti i uložiti maksimalne napore da osiguraju
dosljednu zaštitu djece, omogućiti im da se nesmetano školuju, te da ne žive
ispod granice siromaštva, ne budu izložena nasilju, zanemarivanju,
iskorištavanju i zlostavljanju. Institucije moraju provesti jasne sistemske
mjere koje će omogućiti svakom djetetu da ima djetinjstvo.
“Obaveza je države i njenih
institucija da osiguraju zaštitu prava djeteta i spriječe primjenu normi koje
će djecu dovesti u rizike od prekidanja obrazovanja, činiti ih ranjivim od
nasilja, diskriminacije i zlostavljanja. Stoga je obaveza i svih građana i
građanki da se protive normiranju koje omogućava prakse štetne za djecu i traže
od države da zaštiti prava djeteta”, ističe ona.
Iz Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine rekli
su da se maloljetnički brakovi u Bosni i Hercegovini mogu sklopiti samo pod
uslovima predviđenim porodičnim zakonima (entiteta i Brčko Distrikta BIH) i to
samo u slučaju kad je maloljetno lice navršilo 16 godina života.
“Dozvolu za sklapanje braka
daje sud na zahtjev maloljetnog lica te uz sudjelovanje centra za socijalnu
zaštitu, koji daje svoj prijedlog i mišljenje, utvrđuje postojanje uslova za
sklapanje braka, mentalnu i fizičku spremnost za brak, postojanje opravdanih
razloga za zaključenje braka, vodeći se pri tom zaštitom najboljeg interesa
djeteta. Međutim, ovu zakonsku mogućnost nikako ne bi trebali povezati i
dovoditi u vezu sa protivzakonitim ponašanjima koja se moraju sankcionisati, sa
napomenom da kažnjavanje treba biti usmjereno prvenstveno na punoljetna lica,
posebno na roditelje koji takvu tradiciju, koja nije u skladu sa zaštitom
najboljeg interesa djeteta, podržavaju,
potiču i realiziraju”, rekli su za BUKU iz ove Institucije.
Ombudsmeni ističu da velik
problem predstavljaju prisilni maloljetnički brakovi, jer su, nažalost, često
dječji brakovi paravan za trgovinu djecom i druge vrste eksploatacije koje se
povezuju sa trgovinom ljudima.
“Porazno je za društvo u
cjelini, da postoje situacije u kojima roditelji ne samo da dopuštaju takve
zajednice nego i navode dijete na sklapanje braka. Brojni slučajevi ugovaranja
maloljetničkih brakova, od kojih mnogi ostaju neotkriveni, ukazuju da se na tom
području ne poduzima dovoljno kako bi se djeca zaštitila. Siromašna djeca,
posebno djeca pripadnici romske zajednice, zbog specifičnih tradicionalnih
stavova, u velikom su broju slučajeva posebno ranjiva grupa te su upravo ona
visoko na listi potencijalnih žrtava trgovanja”, ističu.
Ombudsmenima je poznato da je
UN Komitet za prava djeteta, na svojoj 2404. i 2405. sjednici, razmatrao šesti
periodični izvještaj Bosne i Hercegovine, te usvojio zaključna zapažanja na
2430. sjednici održanoj 27. septembra 2019. godine. Rukovodeći se definicijom
djeteta, odnosno da se djetetom smatra osoba ispod 18 godina, iz člana 1. UN
Konvencije o pravima djeteta, Komitet preporučuje državi članici da izmijeni
porodične zakone entiteta i distrikta da bi se uklonili svi izuzeci koji
omogućavaju brak za osobe mlađe od 18 godina.
“Ombudsmeni Bosne i
Hercegovine nisu imali pojedinačnih žalbi građana i djece koje se tiču problema
maloljetničkih brakova, ali su, zbog svog proaktivnog djelovanja, započeli
istraživanje o problematici maloljetničkih brakova tokom prošle, 2022. godine,
sa namjerom da istraživanje finaliziraju tokom ove, 2023. godine. U zavisnosti
od rezultata istraživanja, Ombudsmeni će uputiti preporuke nadležnim organima”,
zaključuju.