Tragedija koja je zadesila Donju Jablanicu na koju se survalo kamenje i materijal iz kamenoloma koji se nalazi iznad naseljenog mjesta skrenula je pažnju na načine i posljedice eksploatacije sirovina u blizini naseljenih mjesta i putev u BiH.
Premijer Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić je rekao da ovog kamenoloma nije bilo u evidenciji. Iz Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona su proteklih dana saopštili da je preduzeće za koje se tvrdi da je “vlasnik” (nelegalnog) kamenoloma više puta tražilo koncesiju za eskploatisanje kamena na području Donje Jablanice što nikad nisu dobili. Inspekcijski nadzor posljednji put je izvršen 2021. godine kada nisu zatečeni mašine ni radnici, ali nije poznato da li je na ovom mjestu inspekcija bila nakon toga.
Mediji su objavili satelitske snimke na osnovu kojih tvrde da su mašine do nedavno radile na kamenolomu, a portal “Klix” je danas objavio snimak iz drona na kojem se vide mašine.
Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona formiralo je predmet u slučaju kamenoloma iznad Donje Jablanice.
Komisija za koncesije RS: Previše dozvola i nelegalne eksploatacija iz rijeka
U posljednjem dostupnom izvještaju Komisije za koncesrije Republike Srpske navodi se da na teritoriji RS postoji više od 80 važećih ugovora za istraživanje i eksploataciju različitih vrsta tehničkog, arhitektonskog, građevinskog kamena, ali postoji problem većeg broga ugovora o koncesriji za istu vrstu sirovine.
“Prvenstveno se to odnosi na ugovore zaključene za eksploataciju tehničkog – građevinskog kamena. Takođe, uočeno je da su zainteresovana lica i dalje podnosila nove zahtjeve za dodjelu koncesija za ovu vrstu mineralne sirovine, iako je vidljivo da na tim područjima postoje instalisana postrojenja za eksploataciju i preradu, a koja se ne koriste u punom kapacitetu, zbog nemogućnosti plasmana tolikih količina ove mineralne sirovine na tržištu. Mišljenja smo da će se na ovaj način u budućem periodu stvoriti problem kod realizacije do sada dodjeljenih koncesija u smislu predimenzionisanosti kapaciteta za eksploataciju i preradu u odnosu na potrebe tržišta. Kako bi se osigurala uspješna realizacija postojećih ugovora smatramo da je u narednom periodu potrebno obratiti posebnu pažnju kod novih inicijativa za dodjelu koncesija i eventualnog zaustavljanja procedura gdje se uoči ovaj problem”, kažu u Komisiji.
Posebna pažnja skreće se na sektor vađenje materijala iz vodotoka (šljunak, pijesak, kamen). Ova aktivnost bi trebala da bude predmet Zakona o koncesijama, ali je istovremeno Zakonom o vodama dislokacija i vađenje materijala u koritima i vodnom zemljištu, dozvoljena “u obimu i na način kojim se uređuje korito i vodno zemljište, ili ako služi sprovođenju mjera zaštite, na osnovu izdatih vodopravnih akata”.
“Može se vidjeti da se eksploatacija materijala iz vodotokova, kao i iz vodnog zemljišta vrlo često odvija na način da se ne uređuje korito i vodno zemljište, već se vrši njegova trajna degradacija. Postavlja se takođe, pitanje da li je vađenje materijala na osnovu vodnih saglasnosti u svrhu čišćenja korita i korišćenje vodnog zemljišta u skladu sa izdatim saglasnostima ili često predstavlja neki vid pokriće za nelegalnu eksploataciju”, upozorovaju iz Komisije.
Komisija je mišljenja da se prirodna bogatstva i javna dobra ne bi trebala davati na korišćenje bez provedenog postupka dodjele koncesije kao i da se ova pojava treba sankcionisati povećanim angažmanom inspekcijskih organa.