Foto: BUKA, arhiva
U Banjaluci u subotu u 18 časova u DKC Incel u Banjaluci planiran je događaj koji organizuje Organizacioni odbor Bh. Povorka
ponosa. Na samom događaju planirani su projekcija filma, panel diskusija i
party. Nije planirana šetnja po gradu, nije planirana povorka, nije planiran
prajd kako se u javnosti želi predstaviti.
Trinaest nevladinih
organizacija, od kojih mnoge u svom nazivu nose prefiks “humanitarna”, “prijateljska”,
“dobrotovorna” pisale su Vladi RS, Predsjedniku RS i Gradonačelniku Banjaluke zbog
ovog događaja i traže od institucija da “spriječe neželjene posljedice po sve
nas”.
“Obraćavamo Vam se povodom agresivne,
provokativne i uvredljive najave dolaska tzv. ‘Povorke ponosa’ u Banjaluku
18.03. ove godine. Ove najave dolaze od organizacija sa sjedištem u Sarajevu,
kao i organizacija iz Banjaluke, finansiranih iz budžeta stranih agentura tj.
vladinih i nevladinih organizacija. Pod maskom borbe za ljudska prava i
demokratiju ove organizacije se zalažu za degradiranje tradicionalnih,
hrišćanskih, istinskih ljudskih i civilizacijskih vrijednosti, moralnih normi i
zdravih temelja na kojima počiva svako društvo. Znajući za pogubnu ideologiju i
praksu ovih pokreta, posebno promovisanje ovakvog životnog stila među
maloljetnicima, smatramo da ovakve aktivnosti u našem gradu i Republici Srpskoj
treba preduhitriti – spriječiti na vrijeme, kako bismo izbjegli neželjene
posljedice po sve nas”, stoji u ovom dopisu.
Draško
Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, rekao je da su se Gradskoj upravi
obratile nevladine organizacije sa zahtjevom da se ovaj događaj otkaže, ali on
ih je obavijestio da nijedna javna površina, ni prostor nisu dostupni za tako
nešto.
“Mi težimo patrijarhalnim,
tradicionalnim, porodičnim odnosima i znamo šta je naša vjera i identitet našeg
naroda. Meni je zaista drago što je Banjaluka baštionik tako nečega ovdje, a
integralno i u BiH. U redu, to neko radi tamo u Sarajevu i neka radi. Ovdje
niti je ko pitao za bilo koji gradski prostor, trg ili tako nešto, niti imamo
bilo kakve veze. Moram reći, ne bismo dopustili tako nešto. Svako neka radi šta
hoće u svoja četiri zida i napolju, neka se osjeća kako hoće i o tome priča, to
je u redu”, rekao je Stanivuković za Banjaluka.net.
Milorad
Dodik, predsjednik Republike Srpske, rekao je juče da očekuje da će
organi Republike Srpske učiniti sve da se onemogući održavanje Povorke ponosa u
Banjaluci.
“Veliki broj udruženja i organizacija
posljednjih dana obratio mi se pismima u kojima izražavaju zabrinutost i veliku
uznemirenost zbog najave održavanja aktivnosti u sklopu Povorke ponosa u
Banjaluci. Zbog opravdanih razloga koje su naveli, smatram da nadležni organi
treba da razmotre mogućnosti kako bi s organizatorima najavljenog skupa
dogovorili da se planirani događaji ne održe“, napisao je Dodik u objavi na Tviteru.
Iz Organizacionog odbora Bh. povorke ponosa rekli su danas da će
događaji (projekcija filma, diskusija i party) koji su planirani za subotu
18.03. u Banjaluci biti održani bez obzira na kontinuirane napade, te pokušaje
diskreditovanja i opstrukcije djelovanja i rada Organizacionog odbora Bh.
povorke ponosa, kao i na homofobne, transfobne i fašističke napade pojedinaca.
“Prije svega, važno je naglasiti da
smo, kao i svaki put do sad, događaje prijavili nadležnom Ministarstvu
unutrašnjih poslova, odnosno policiji, te da smo u stalnoj komunikaciji sa
policijskim predstavnicima/ama, naročito otkako se dogodio nasilnički napad
oduzimanja zastave na Osmomartovskom maršu. Policija je upoznata sa svim što se
događa, od vrste događaja do prijetnji i pokušaja zaustavljanja cijele
organizacije događaja”, poručuju.
Dodaju da je neinformisanost
političkih zvaničnika, zvaničnih nosilaca vlasti i pojedinih udruženja, te
direktna diskriminacija i homofobija, koja je vidljiva iz njihovih izjava,
šalju jasnu poruku – ko je dobrodošao u Banjaluku, a ko nije.
“Zato je važno da javnost zna, da
upravo ovakvi stavovi proizvode netrpeljivost i nasilje, a ne samo postojanje
LGBTIQ osoba. Prošle godine su u Banjaluci
održana čak tri različita događaja u organizaciji Organizacionog odbora Bh.
povorke ponosa i savezničkih organizacija bez ikakvih prijetnji,
diskreditovanja i pokušaja zabrane. Šta se to promijenilo? Aktivisti i
aktivistkinje koji_e zagovoraju unaprijeđenje LGBTIQ prava djeluju u Banjaluci
i u cijeloj Republici Srpskoj više od 15 godina, te napominjemo da LGBTIQ
zajednica u Banjaluci i ostatku Republike Srpske postoji i da niko nema pravo
da ograničava LGBTIQ osobe na život u četiri zida. Iako je Organizacioni odbor
Bh. povorke ponosa već godinama aktivno prisutan u Banjaluci i ostatku RS,
nikada prije nije postojao sličan stepen otpora prema našem dolasku i
sprovođenju naših aktivnosti”, ističu.
Vanja
Stokić, urednica portala eTrafika, rekla je da je užasna osobina naših ljudi što čitaju
samo naslove, pa misle da su pravilno informisani a zapravo nisu.
“Tako je neko pročitao da Povorka ponosa
dolazi u Banjaluku i odmah zaključio da se radi o šetnji, a zapravo ekipa
Povorke dolazi da organizuje projekciju filma, panel diskusiju i druženje sa
zajednicom. Kao što su radili i svake godine do sada, samo što nikad nije
nastala ovolika buka. Ta prva, neinformisana i zlonamjerna osoba je pokrenula
cijelu lavinu prijetnji i govora mržnje. Neko je zloupotrijebio logotip i boje
Povorke ponosa. Od njih je napravio plakate kojima poziva na Povorku u
Banjaluci i lijepio ih po gradu. Povorka ne stoji iza toga. A sve i da stoji,
šta je sporno? Čak i da se organizuje šetnja, gdje je tu problem”, rekla je za
BUKU Vanja Stokić.
Foto: Plakati koji nemaju veze sa Organizacionim odborom BH Povorka ponosa
Ističe da je žalosno što su
predsjednik RS Milorad Dodik i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković
javno stali na stranu desničara i pozvali na otkazivanje događaja.
“Ljudskim pravima se ne trguje i ona
ne smiju da zavise od političke struje niti bilo čije dobre volje. Povorka
ponosa ima puno pravo da organizuje događaje u Banjaluci, isto kao što ima
pravo da organizuje šetnju u bilo kom gradu Bosne i Hercegovine. Koliko znam,
Ustav garantuje slobodu okupljanja svim građanima, a pripadnici LGBTIQ
zajednice su građani ove države. Tema sutrašnjeg panela je savezništvo i zato
je jako bitno da što više ljudi dođe u Incel i podrži događaj. Moramo da se
odupremo ludilu i budemo svjetlo u mraku koji nas okružuje. Ova atmosfera
straha, prijetnji i nasilja je nedopustiva, bez obzira ko je stvara i prema
kome je usmjerena”, kaže Vanja.
Ozren
Perduv, iz Pravde za Davida, rekao je da je da ovaj događaj pozvan kao jedan od
aktivista Pravde za Davida.
“Ako je iko u Banjaluci imao problem
da ostvari pravo na slobodu okupljanja, onda smo to mi. I ako je iko osjetljiv
na uskraćivanje tog Ustavom datog prava – mi smo. Naravno da sam prihvatio
poziv. Svi, ali svi, imaju pravo da uživaju Ustavom garantovana prava i
slobode, pa tako i pravo na slobodu okupljanja. Naravno, podrazumijeva se poštovanje Zakona o
javnom redu i miru i Zakona o javnom okupljanju. Ne smije biti diskriminacije
po bilo kom osnovu”, rekao je Perduv.
Dodao je da je poznato da pripadnici
LGBT zajednice u BiH imaju problem da ostvare pravo na javno okupljanje.
“Porazno je da im to pravo
onemogućuju upravo oni koji bi morali da štite prava i slobode svih građana, najviši
predstavnici institucija, pa tako i građane koji pripadaju manjinskim
zajednicama. Svi imaju pravo na javno okupljanje dokle god je isto u skladu sa
Zakonom o javnom redu i miru i Zakonom o javnom okupljanju. To što se vama
možda nešto kod nekoga ne sviđa – to je svakako vaš legitiman izbor, ali to vam
ne daje za pravo da takvima uskrađujete prava koja vi možete slobodno da
uživate”, istakao je Perduv.
Jovana Kisin
Zagajac, advokatica iz Banjakuke, kaže da je za jedno demokratsko društvo porazno da generator
govora mržnje, izazivanja netrepeljivosti, nereda, napada, konstantne
diskriminacije budu ljudi koje smo izabrali da se bave javnim poslovima i
javnim ovlaštenjima.
“Njihove riječi su glasnije od riječi
anonimnog građanina i zaista se pitam kada će ti ljudi shvatiti da za sve što
kažu i urade u javnosti snose ogroman stepen odgovornosti i da su posljedice
takvih riječi i djela vrlo često nasilna krivična djela”, rekla je za BUKU Jovana
Kisin Zagajac.
Iako određena udruženja i pojedinci
vrlo svjesno obmanjuju javnost da je u konkretnom slučaju riječ o „Povorci
ponosa“ kao javnom okupljanju tj. protestnoj šetnji, organizatori su na svim
javnim glasilima jasno stavili do znanja da su u pitanju aktivnosti udruženja
građana u zatvorenom prostoru.
“Za ovakve aktivnosti i događaje ovog
tipa Zakon o javnom okupljanju jasno propisuje da isti ne zahtjevaju prethodnu najavu i dozvolu od Ministarstva unutrašnjih
poslova. Dakle, organizator događaja u zatvorenom prostoru ima sve zakonske
pretpostavke da takav događaj i održi. Ali valjalo bi naglasiti da saopštenja i javni govor pojedinih
udruženja, političara, i drugih pojedinaca predstavljaju govor mržnje na osnovu
seksualne orjentacije, zatim diskriminaciju po tom osnovu te jasno izazivanje
netrepeljivosti i nereda. Upravo njihov govor, koliko god se on pozivao na
tradiciju i na moral, upravo sadrži elemente koji bi mogli biti kažnjeni i
prekršajno i krivično, ali protiv kojih bi organizator mogao ustati i sa
antidiskriminacionom tužbom”, kaže naša sagovornica.
Ona kaže da naši političari u svojim
nastupima vrlo često, slučajno ili namjerno, zaborave šta su njihove dužnosti,
koja su njihova ovlaštenja i gdje su im granice.
“Ako smo mi, građani, delegirali
političarima poslove upravljanja budžetom, zdravstvom, komunalijama i sličnim
javnim poslovima, to ne znači da smo im delegirali osnovna ljudska prava.
Stoga, niko, ali niko nema pravo da se u ime drugog izjašnjava o njegovom
sistemu vrijednosti, o njegovom moralu, o seksualnoj opredjeljenosti,
vjeroispovjesti i bilo kojem drugom segmentu ličnog života. To je vid jednog
vrlo nekulturnog ponašanja i bezobzirnog zadiranja u privatni život, lična
moralna shvatanja i zadiranje u osnovna ljudska prava. Time naši političari
krše prvo i najbitnije pravilo javnog rada, a to je poštovanje ravnopravnosti
građana. Ukoliko bilo koji političar jednu grupaciju građana favorizuje, a
druge ponižava i čini nepoželjnim u javnosti u pitanju je klasični vid
neposredne diskriminacije što ne samo da nije poželjno već je i kažnjivo
zakonom”, zaključuje za BUKU Jovana
Kisin Zagajac.
Kako je sam događaj prijavljen Ministarstvu unutrašnjih poslova RS
poslali smo im pitanja na koji način planiraju zaštititi učesnike imajući u
vidu atmosferu koja je stvorena oko samog događaja, ali odgovor još uvijek
nismo dobili.