Ovaj izvještaj posebno je pohvalio formiranje vlasti u Bosni i Hercegovini, ali istovremeno je iskritikovao “najnovija dešavanja” u Republici Srpskoj, a pogotovo ona koja se tiču slobode medija u kontekstu usvojene kriminalizacije kleveta ali i najavljenog zakona o posebnom registru neprofitnih organizacija.
Prema ocjeni Komisije, kriminalzacijom klevete se ozbiljno ograničava sloboda medija, te predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava.
Formiranje koalicione vlade na državnom nivou rekordnom brzinom važan je dokaz nove političke dinamike i volje. Pozitivni zamah koji je uslijedio nakon dodjele statusa kandidata rezultirao je ograničenim napretkom u pogledu ključnih prioriteta tokom izvještajnog perioda, stoji u izvještaju EK.
“Najnovija dešavanja, uglavnom u entitetu Republika Srpska, idu u suprotnosti sa pozitivnim zamahom. Konkretno, entitet je usvojio zakon o nesprovođenju odluka Ustavnog suda i kriminaliziranju klevete, ozbiljno ograničavajući slobodu medija i predstavljajući veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava” navodi se u pomenutom izvještaju.
Nacrt zakona usmjeren na civilno društvo kao ‘strani agenti’ također čeka usvajanje u entitetu.
“Ukoliko bude usvojen, ovaj zakon bi dodatno ugrozio efikasno funkcionisanje demokratije i označio bi još jedan za žaljenje i neosporan veliki korak unazad. Ova dešavanja imaju ozbiljan negativan uticaj na napredak u vezi sa ključnim prioritetom 4 za unapređenje institucionalnog okvira, uključujući i na ustavnom nivou; ključni prioritet 12 o garancijama slobode izražavanja i medija; i ključni prioritet 11 o osiguravanju povoljnog okruženja za civilno društvo” stav je Evropske komisije po ovom pitanju.
Kako se navodi, Ustavni sud BiH je suspendovao, a potom i poništio nekoliko zakonskih i političkih akata koje je usvojila Republika Srpska, a koji su bili u suprotnosti sa ustavnim i pravnim poretkom, uključujući dva puta o pitanjima državne imovine, koje je visoki predstavnik ranije takođe suspendovao.
“U junu 2023. godine, entitet Republika Srpska je legalizovao neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i odredio da se odluke Ustavnog suda neće provoditi, kršeći ustavno-pravni poredak. Visoki predstavnik je ove zakone poništio u julu. Entitetske vlasti su odlučne da ih provedu u svakom slučaju, čime se dovodi u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda
i da se naruši ustavni i pravni poredak zemlje. U aprilu 2023., skupština entiteta Republika Srpska pozvala je ustavne sudije na državnom nivou da podnesu ostavke. Ovo je zabrinjavajuće. Umjesto toga, entitetski parlamenti bi trebali brzo imenovati sudije na upražnjena mjesta kako bi se osiguralo nesmetano funkcionisanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine” stoji u ocjeni Evropske komisije
Prema mišljenju Evropske komisije, kako bi brzo odgovorio “na neustavne inicijative entiteta Republika Srpska, Ustavni sud treba da reformiše svoj poslovnik, uključujući mogućnost da suspenduje neustavne zakone prije njihovog stupanja na snagu”
Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje za BUKU da je malo kontroverzna poruka koju smo dobili ovim izvještajem.
“Jasno i oštro su detektovani problemi sa restriktivnim zakonima, iskazana kritika a onda i unatoč ovom teškom bremenu, data preporuka za otpočinjanje pregovora, ako se ispune uslovi” ističe Topić.
Ni uslovno zeleno svjetlo nije smjelo biti dato pod ovakvim zakonskim uslovima i okruženju nju u kojem djeluju novinari i civilno društvo.
“To je nevidjen nesklad bolje reći jaz izmedju zakonskih rješenja u RS i evropskih vrijednosti. Tako da ova konstatacija u izvještaju nakon i daljeg držanja otvorenih vrata BiH ka EU samo pojačava gorak ukus u ustima” zaključuje Topić za BUKU.