„Ukrajina bi trebalo da uđe, ali i zapadni Balkan – ovim zahtjevom,
nekoliko zemalja, prije svih Austrija, povećalo je pritisak pred
ključni samit EU o politici proširenja u četvrtak u Briselu”, piše
berlinski taz i citira austrijskog ministra spoljnih poslova:
„Ne smijemo da ostavljamo utisak da postoji društvo dvije klase, upozorio je Aleksander Šalenberg tokom konsultacija sa svojim kolegama iz EU u Luksemburgu. Njegova vlada na samitu EU očekuje jasan signal istoku, ali i jugoistoku. Ne treba ostavljati utisak da su Ukrajina i Moldavija u brzoj traci.”
„Za približavanje zapadnom Balkanu izjasnila se i Analena Berbok, ministarka spoljnih poslova Njemačke”, piše Erik Bonze za taz.
„EU
se suočava sa istorijskim trenutkom. Ne pozvati u EU Ukrajinu ili
Moldaviju bila bi fatalna odluka, ali ne treba zaboraviti ni zemlje
poput Albanije i Sjeverne Makedonije, koje godinama čekaju pristupne
pregovore”, prenosi riječi njemačke ministrke ovaj list i to
potkrepljuje njenom izjavom na Tviteru: „Moramo konačno preduzeti
sljedeće korake i na zapadnom Balkanu inače će to učiniti Rusija”.
Predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel je neposredno prije samita EU u četvrtak sazvao samit o zapadnom Balkanu.
Taz
se pita: „Ali šta će desiti ako tamošnje države ne mogu da se dogovore o
konkretnim koracima? Hoće li tada biti blokiran i status kandidata za
Ukrajinu i Moldaviju? Niko se u Briselu ne usuđuje da prognozira, čak ni
Komisija EU nije sigurna u ishod.”
Briselske vlasti su u petak
preporučile da se Ukrajini i Moldaviji dodijeli željeni status
kandidata. Predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen obrazložila je
odluku rekavši da je Ukrajina već usvojila 70 odsto pravila EU.
„Ukrajinci su spremni da ginu za evropsku perspektivu”, rekla je Fon der
Lajen i dodala da u toj zemlji ima još mnogo toga da se uradi kada je u
pitanju borba protiv korupcije i osnovnih prava.
Ovaj list
podsjeća: „Ukrajina je u ponedeljak potvrdila zabranu najveće
opozicione stranke – jer je previše bliska Rusiji. Pored toga,
ograničila pristup ruskim knjigama i ruskoj muzici” i konstatuje: „Na
sastanku ministara spoljnih poslova EU, međutim, to nije igralo nikakvu
ulogu. Pored pristupanja EU, glavna briga je bila prehrambena kriza,
koju je izazvala blokada ukrajinskog izvoza žitarica u Crnom moru”.
Frankfurter rundšau (FR) baveći
se takođe ovom temom piše da su „uoči samita EU makar samoproglašeni
advokati zemalja kandidata za članstvo u EU na zapadnom Balkanu
zabrinuti zbog posebnog tretmana Ukrajine.”
Ovaj list navodi kao
takvog slovenačkog premijera Roberta Goloba koji je rekao da „zapadni
Balkan zaslužuje isti poseban tretman kao Ukrajina, Moldavija ili
Gruzija pozivajući na brži proces integracije za sve zemlje kandidate za
članstvo u EU u tom regionu: Ljubljana će se na samitu EU založiti da
se BiH da status kandidata zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom.”
Međutim,
Frankfurter rundšau piše i da je „s jedne strane, interesovanje za
proširenje u staroj EU potpuno splaslo, dok s druge strane kandidate za
članstvo u EU, kao što je Sjeverna Makedonija, iz sve snage blokiraju
njihovi direktni susjedi u EU.”
Pominje i da „u čekaonici EU se
povećavaju autoritarne tendencije: na primjer, čini se da se Srbija
više udaljava od vladavine prava nego što se približava vrijednostima
EU.”
„Dok je pristupni maraton od momenta podnošenja zahtijeva do
ulaska u EU za Sloveniju trajao šest godina i deset godina za Hrvatsku,
ako se zadrži dosadašnja procedura, neki od današnjih kandidata mogli
bi da ostanu kandidati decenijama – sa neizvjesnim izgledima na uspjeh”,
piše takođe Tomas Rozer i navodi „rezignirani naslov najnovijeg broja
beogradskog političkog magazina NIN – EU je za Srbiju nedostižna”.
Čitavu
priču o zapadnom Balkanu uoči samita, ovaj list kao da zaokružuje
prenoseći riječi albanskog premijera Edija Rame, koji kaže: Mislim da se
ništa neće desiti.”
Priredila: Dijana Roščić