Ema Kosović je 18 godina živjela u Sarajevu, ali prije 12 godina započela je novi život u Češkoj Republici. Državljanka je i Bosne i Hercegovine i Češke, ali pravo na glasanje na lokalnim izborima koristi u samo jednoj državi. Onoj u kojoj živi.
„Što se tiče lokalnih izbora, ne glasam na izborima u BiH jer ne živim u općini već jako dugo vremena i stvarno nemam pregled šta bi se trebalo promijeniti ili šta je neophodno za građane tog dijela grada. Nemam ni pregled za koga se može glasati jer imamo stvarno previše kandidata i imam osjećaj da i kada bih htjela glasati, prvo bih trebala da naučim ko je sve u planu i na listiću i da proučim sve kampanje i sta ko želi ds uradi i uredi“, kaže Kosović za Buku.
Budući da ne živi u BiH ne zna šta su priroriteti građana koji žive u opštini u kojoj je odrasla.
„Ako bih ja glasala za vise zelenih površina, možda je stvarni problem nedostatak parking mjesta, te tim i svojim glasom neću pomoći nikome“, kaže Kosović.
Zbog svega, ona na izbore izađe, ali njen glas ne ide nikome.
„Što se tiče listića – ja ih primim i prekrižim da budu nevažeći jer ne želim da ih neko koristi“, pojašnjava Kosović.
No, Ema je često usamljena u svojim stavovima. Mnogi građani BiH koji žive van države ostvaruju svoje biračko pravo na lokalnim izborima. Njihov glas često je presudan za izbor vlasti na lokalnom nivou. Tri novoizabrana načelnika/ice u BiH u udobnu fotelju će sjesti upravo zahvaljujući glasovima putem pošte.
Dijasporci izabrali načelnike u BiH
Milka Ivanković (SNSD) i Duško Agić (US) na nedavno održanim lokalnim ozborima imali su jednak broj glasova za poziciju načelnika Istočnog Drvara. Oboje su dobili po 77 glasova. Da nije bilo glasova iz inostranstva novog načelnika/cu bi odlučilo žrijebanje.
No, nedavno su stigli glasovi poštom, ukupno tri i svi su bili u korist Ivanković pa je ona nova načelnica Istočnog Drvara.
U izbornoj noći Stranka demokratske akcije proglasila je pobjedu u Žepču. Njihov kandidat Suvad Hadžić osvojio je najveći broj glasova. Situacija se promijenila kada su pristigli glasovi poštom jer je njihov kandidat putem pošte dobio 67 glasova, a kandidat HDZ-a BiH Mato Zovko 210 glasova što ga je dovelo do prednosti od 20 glasova u odnosu na kandidata SDA.
Istoj stranci (HDZ BiH) pobjeda za nečelničku poziciju u Odžaku izmakla je za 64 glasa budući da je kandidat SDA putem pošte dobio 169 glasova. To je 155 glasova više nego što je HDZ dobio putem pošte.
Tako su glasovi onih koji ne žive u BiH odličili ko će naredne četiri godine voditi opštine u kojima su nekada živjeli. Da li je to fer?
„Ja lično smatram da ne bismo trebali glasati ako tamo ne živimo i ne vodimo bitke koje vode građani tog grada, naselja, općine. Mislim da ljudi koji žive vani a glasaju, da ne misle ništa loše i mislim da na neki način misle da pomažu svojim porodicama i prijateljima svojim glasom, ali ja vidim drugačije tu situaciju. Naročito kad su u pitanju lokalni izbori“, mišljenja je Kosović.
Tamo gdje plaćamo poreze, tamo trebamo i glasati
Politički analitičar Adnan Huskić za Buku kaže kako se mora napraviti razlika između onih koji su privremeno vani u odnosu na građane koji u nekoj drugoj državi imaju stalno boravište ili dvojno državljanstvo.
Pojašnjava da građani unutar Evropske unije ostvaruju pravo glasa u opštini u kojoj imaju stalno boravište, čak i ako nisu državljani zemlje u kojoj borave.
„Glasati na lokalnim izborima u sredinama u koje ne živite na neki način dovodi u pitanje vjerodostojnost vašeg glasa u smislu toga da vi utičete na političku realnost nekome ko živi tamo, a vi više ne trpite konsekvence te politike niti vaše glasanja“, rekao je Huskić za Buku.
Trebalo bi, na neki način, suspendovati pravo glasa u sredinama u kojima ne živimo, ali je to teško provodivo.
„Jer to podrazumljava prije svega da će se dobrovoljno osobe prijaviti pa odustati od glasanja na lokalnim izborima, tražiti da se brišu sa biračkih spiskova, barem za lokalne izbore, ili će recimo u saradnji sa institucijama država u kojima oni trenutno borave dostave ti podaci što mislim da se naprosto neće uraditi“, smatra Huskić.
Do rješenja se neće doći, pojašnjava, i zbog toga što nekim strankama odgovara pravo glasa koje dijaspora ostvaruje.
Politička analitičarka Tanja Topić kaže da građani BiH koji žive i rade u inostranstvu a imaju bh. državljanstvo i nisu se odjavili, imaju puno zakonsko pravo da glasaju. Kaže kako im to pravo niko ne može oduzeti.
„Naravno ostaje upitno koliko je moralno i pošteno glasati na lokalnim izborima i birati vlast u sredinama sa kojima gotovo da nemaju veze i gdje povremeno dođu obići rodbinu. No, vidjeli smo koliki uticaj to moze imati na primjeru beogradskih lokalnih izbora na kojima su organizovano i masovno glasali građani iz Republike Srpske“, kaže Topić.
To je posebno sporno i nezakonito jer građani ne mogu imati dva prebivališta.
„Negdje će ti glasovi presuditi i donijeti prednost i pobjedu određenom kandidatu a da glasači nemaju dovoljno znanja i informacija o lokalnom kontekstu. Ali kome je to bitno u BiH, ako uporedimo sve metode i instrumente izbornog inženjeringa, ucjena, prevara, falsifikata onda je ovo pitanje glasanja izvana najmanji problem“, kaže Topić.
Komentarišući situaciju iz Istočnog Drvara gdje su dva kandidata imala po 77 glasova rezidenata, a jedna kandidatkinja tri glasa iz dijaspore što joj je i donijelo pobjedu Huskić kaže da se u tom slučaju koristi jednim od neoliberalnih principa.
„Tamo gdje plaćaš porez, tu glasaš. Ne plaćaš porez u Bosni i Hercegovini, ne bi trebao da glasaš u Bosni i Hercegovini. Dakle, vrlo jednostavno. Ne živiš u Bosni i Hercegovini, ne trpiš konsekvence politike, ne bi trebao da glasaš na izborima. Međutim, govorim o idealnom scenariju. Isto tako smo, mislim da smo svjesni i vi i ja, da promjena toga zahtijeva i jednu dublju analizu, jedan složeniji angažman, kompleksniji angažman ljudi koji su involvirani prije svega u upravljenju odgovarajućih odredbi Izbornog zakona koje bi trebali da anuliraju ovu vrstu anomalija“, smatra Huskić.
Ne rješavaju se, dodaje, ni puno vidljiviji problemi poput neažurnog biračkog spiska koji se skoro za milion veći od stvarnog broja građana koji žive u Bosni i Hercegovini.
Problem bi mogao biti riješen uvođenjem aktivnog biračkog prava gdje bi se građani uz dokaz o prebivalištu prijavljivali na glasanje u odnosu na sadašnje stanje pasivnog biračkog prava koje se podrazumijeva ukoliko imate lični dokument izdat od organa vlasti u BiH.