Iako se od zvaničnika često čuje da je bh. dijaspora ogroman potencijal jer u ekonomskom smislu mnogo doprinosi privredi, praktično, institucije BiH ne rade gotovo ništa kako bi omogućili brojnim ljudima koji žive izvan BiH da zadrže državljanstvo naše zemlje.
Dok dijaspora konstantno pruža ruku prema svojoj domovini, postavlja se pitanje zašto izostaje odgovor s druge strane?!
Plan – vratiti se u BiH
Širom svijeta, tačnije u 57 država, žive ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Godišnje svojoj domovini doznače više od tri milijarde maraka, a kada se uračuna novac koji dijaspora potroši tokom boravka ovdje ili lično uruči svojoj familiji, taj broj je mnogo veći.Podataka o tome koliko investiraju u poduzetništvo, nema, iako brojni pokreću poslove u BiH. Tim putem će krenuti i Amir Grabić. Živi u Nizozemskoj, a planira se vratiti u BiH. Smatra da se potencijal dijaspore ne koristi dovoljno.
”Na svakom nivou ima neko naš uspješan, da li u obrazovanju, u velikim firmama, biznismeni itd… lično poznajem ljude od 25-26 godina koji imaju firme i to super ide. Govorili su mi često da žele pomoći Bosni, ali ne znaju kako. Mladi su spremni, hoće da rade i pomognu, ali treba se pružiti ruku i sa strane Bosne”, rekao je Amir Grabić, Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine.
I to ruku prema izuzetno uspješnim i ostvarenim ljudima. Bosanskohercegovačku dijasporu čine priznati doktori, naučnici, vlasnici firmi, i radnici svih profila. Često samoinicijativno žele pomoći Bosni i Hercegovini, ali je očito da institucije ne promišljaju dugoročno pa ne postoje programi povezivanja na svim nivoima. Upitno je da će, ukoliko tako ostane, treća ili četvrta generacija imati osjećaj koji pokazuje prva i druga generacije bh. dijaspore. Tako naprimjer dijaspora u Švedskoj čini sve da se uspostave dodatne aviolinije. Održali su i sastanke sa predstavnicima švedske aviokompanije.
”Imali smo više razgovora i napravili smo da tako kažem tronožac: ambasada, mi kao savez, i švedska aviokompanija. Oni su bili iznenađeni kako je anketa dobra i kako su kvalitetne informacije i podatke dobili. Trenutno smo u tom procesu’‘, rekao je Adnan Mahmutović, profesor engleske književnosti u Švedskoj.
Nepostojanje sporazuma o dvojnom državljanstvu
Dijaspora pokušava napraviti nove veze i ojačati niti koje ih povezuju sa Bosnom i Hercegovinom; naime žele na jednom mjestu okupiti nove generacije.
”Mi smo osnovali unutar saveza organizaciju mladih i već smo, to su mladi univerzitetskog doba, organizovali radionice i susrete sa mladima iz dijaspore u Švedskoj, Danskoj, Austriji, Njemačkoj. Cilj je da se približi naša omladina, ta treća generacija i da se upoznaju sa mladima iz BiH”, rekao je Hasan Šehović, predsjednik Svjetskog saveza dijaspore BiH.
U isto vrijeme zbog nepostojanja sporazuma o dvojnom državljanstvu mnogi su primorani odreći se bosanskohercegovačkog. Prema procjenama to je učinilo oko 100 hiljada ljudi u protekle dvije i po decenije.
”Paradoks je da u domaćem zakonodavstvu onemogućavamo našim ljudima da zadrže državljanstvo, zbog toga sam pokrenuo inicijativu prema Vijeću ministara da se pripremi i usvoji sporazum sa Njemačkom koji bi omogućio našim ljudima da zadrže i vrate državljanstvo. Više desetina hiljada je takvih”, mišljenja je Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Da se želi ići u drugačijem smjeru pokazao je i Kongres Svjetskog saveza dijaspore u Sarajevu. Nužna su, poručeno je danas, povezivanja na kulturnom, obrazovnom i političkom nivou. Sve to govore ljudi koji nisu zaboravili zemlju porijekla čije institucije vrlo često zaborave njih.