Ovogodišnja konferencija nije bila samo
skup stručnjaka, predstavnika akademske zajednice i donositelja odluka, već
prilika za zajedničko stvaranje vizije obrazovanja koje će iznjedriti
generacije spremne za izazove koje donosi brza evolucija tehnologije.
Kako su istakli iz Austrijske agencije
za obrazovanje i internacionalizaciju (OEAD) godišnja konferencija stručnog
obrazovanja je događaj koji omogućava zainteresovanim stranama iz svih sistema stručnog
obrazovanja u Bosni i Hercegovini da razmijene ideje i istaknu najbolje prakse kako
u BiH tako i unutar EU. Fokus ovogodišnje konferencije u okviru „Evropske godine
vještina“, bio je na uticaju digitalizacije na privredu, tržište rada, a samim
tim i na obrazovne sisteme u BiH. Istaknuto je da je jako važno razgovarati o
važnosti stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini 2021-2030 na osnovu
preporuka iz Rige.
Na konferenciji su predstavljeni i
primjeri dobre prakse u privatnom i u javnom sektoru sa fokusom na buduće
prioritete u oblasti digitalizacije u srednjem stručnom obrazovanju.
Govoreći o značaju digitalizacije za
privatni sektor, Elmir Talić, predstavnik kompanije Porsche BiH je
istakao da u svakom sektoru u kompaniji imaju osobu koja krči put i uči druge
digitalnim vještinama. Talić je govorio o mogućnostima dijagnostike automobila
na daljinu i tome kako u ovoj kompaniji ekspert iz Sarajeva ima pristup
automobilu u Bihaću. No, digitalizacija je otišla i korak dalje, te danas
proizvođač može da ima pristup svakom automobilu, radeći nadogradnju na način
na koji se radi update na mobilnim telefonima.
Pružatelji usluga stručnog obrazovanja i
obuke trebaju aktivno sarađivati s kompanijama kako bi razumjeli specifične
zahtjeve i trendove u njihovim industrijama. Ovakva saradnja omogućava
prilagodljivost kurikuluma, osigurava da se učenici obučavaju relevantnim
vještinama povećavajući mogućnost zapošljavanja nakon završetka obrazovanja.
Vladana Sredanović, iz Tehničke škole
Gradiška istakla je kako se u školi trude da učenicima daju osnovne digitalne vještine. U tome im pomaže
stručna praksa u kompanijama iz lokalne zajednice, entuzijastičan menadžment i
partneri poput GIZ-a, koji kroz projekte omogućavaju da se profesori
usavršavaju kako ovdje, tako i na studijskim putovanjima u inostranstvu. Ona
ističe da škola odgovara na digitalizaciju u skladu sa materijalnim
mogućnostima.
Digitalizacija pruža izvanredne prilike za
obrazovne ustanove i industriju, olakšavajući prenos relevantnih znanja i
vještina direktno iz učionica u radna okruženja. Efikasna saradnja između škola
stručnog obrazovanja, te privatnog sektora ključna je u zadovoljavanju ovih
potreba.
Pozitivan primjer saradnje kompanije u BiH
koja se bavi digitalizacijom i obrazovnih institucija je kompanija DKR iz
Tuzle.
Prema riječima Miralema Bulića iz DKR-a,
kompanija sama sebi obezbjeđuju radnu snagu, budući da su prvi centar u BiH
koji se bavi robotikom. Bulić navodi da je kompanija DKR donirala robotske ruke
tehničkim školama i fakultetima u Tuzli kako bi motivisali učenike i studente
da rade na njima.
“U našoj kompaniji postoji i mogućnost obavljanja
stručne prakse. Međutim, moram istaći da
među radnicima još uvijek postoji strah da će ih zamijeniti roboti, ali to nije
istina jer roboti rade teške i manuelne poslove, i na taj način pozicioniraju
radnike na bolje mjesto i ostavljaju im više prostora za kreativnost i produktivnost.
Čak ni velika, a posebno mala i srednja preduzeća neće otpuštati radnike zbog
robotizacije”, smatra Bulić.
Industrija videoigara još jedna je
zanimljiva tema o kojoj je bilo riječi na konferenciji. Dok su se druge zemlje pozicionirale
visoko u ovoj oblasti, BiH trenutno ima samo šest kompanija koje posluju u ovom
polju. Videoigre nisu samo mjesto zabave i razonode, nego se sve više koriste u
edukacijske svrhe, mogu prenositi poruke i plasirati proizvode na zanimljiv i
interaktivan način.
Stefan Filipović iz kompanije Legit d.o.o
je istakao na konferenciji da su potencijali ove industrije ogromni, ali da je
i na tako malom tržištu stalna potraga za stručnjacima koji žele ovdje ostati i
raditi.
“Kako
bi pronašli kompetentan kadar dali smo studentima priliku za plaćenu praksu i
mogućnost ostanka u kompaniji. Pored toga u procesu digitalne transformacije su
bitni i partneri poput GIZ-a, kako bi čuli inicijative i potpomogli samu
digitalizaciju, ali i kooperaciju među svim akterima koji učestvuju u ovom
procesu. Uskoro će se osnovati i udruženje koje će zastupati interese kompanija koje posluju u sektoru industrije video igara, poticati međunarodna
partnerstva, zagovaranje i edukaciju, kako bi se u industriji videoigara moglo
angažovati što više kompetentne lokalne radne snage”, kazao je Filipović.
Dualno organizovani sistem u BiH podržan je od strane Njemačke
vlade i Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) u okviru projekta „Razvoj
privatnog sektora i promocija zapošljavanja“ te okuplja partnere iz obrazovnog
sektora u BiH.
“Digitalizacija je već u srži poslovnih
procesa u vodećim malim i srednjim preduzećima u BiH i neophodna je za uspješno
poslovanje u budućnosti. Pružatelji obrazovnih usluga pokazali su otvorenost i spremnost da
se jače fokusiraju na digitalne inovacije kako bi išli u korak sa zahtjevima tržišta rada i poboljšali zapošljavanje
maturanata” zaključio je Roman Gorowoj, menadžer komponente Jačanje
stručnog obrazovanja (SVET) u GIZ-u.