Pristup internetu ima 84.2% domaćinstava u Bosni i Hercegovini, 35.3% stanovništva ima osnovne digitalne vještine, a 9% stanovništva napredne digitalne vještine, pokazuju istraživanja. Ipak, s brojnim problemima ostvarivanja digitalnih prava suočavaju se osobe s invaliditetom, starije osobe, stanovnici ruralnih područja, siromašni i socijalno isključeni, nezaposleni, žene u ruralnim područjima i žene s invaliditetom.
O ključnim problemima ostvarivanja digitalnih prava s naglaskom na ranjive grupe svjedoči i Izvještaj o digitalnoj inkluziji u Bosni i Hercegovini autorice prof. dr Šejle Bjelopoljak sa Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Bihaću. Izvještaj je predstavljen 31. oktobra na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, u organizaciji Centra za obrazovne inicijative “Step by step” iz Sarajeva i Udruženja građana “Genesis Project” iz Banjaluke.
Prof. dr Šejla Bjelopoljak sa Pedagoškog fakulteta Univerziteta u Bihaću autorica je nacionalnog izvještaja o digitalnoj inkluziji. Ona kaže da je u fokusu izvještaja predstavljanje kvalitativnog istraživanja s analizom sadržaja i normi koje se nalaze u zakonima, podzakonskim aktima, te dokumenata u kojima bi se mogla prepoznati definicija digitalne inkluzije.
“Nijednu eksplicitnu definiciju nismo našli na nivou kantona, entiteta, države. Dokumenti impliciraju na digitalnu inkluziju, ali nigdje jasno i eksplicitno nema njenog pominjanja. Analizirali smo istraživanja i činjenice koje susrećemo u javnom diskursu, a na osnovu kojih nastaju akcioni planovi i koraci koji se provode. Našli smo samo jedan projekt i on je bio usmjeren na obrazovanje i niti jedan usmjeren na zdravstvo, socijalnu zaštitu itd. U izvještaju su korišteni nalazi fokus grupa, to je naš stvarni uzorak ovog istraživanja, te intervjui s pojedincima iz različitih sektora. Pokušali smo dobiti informaciju i stav šta ustanova koju taj učesnik predstavlja može i treba da uradi po ovom pitanju i s kojim se izazovima susreće. Najveći problem koji uočavamo je pristup samo jednom sektoru, a to je pristup kojim se isključuje brojna zajednica”, kaže Bjelopoljak za BUKA magazin.
Na prvom sastanku Koalicije za digitalnu inkluziju u Bosni i Hercegovine održanom u petak, 37 učesnica i učesnika razmatralo je Nacionalni izvještaj za Bosnu i Hercegovinu i prikaz praktičnih politika u državi u sferi digitalne inkluzije i garantovanja digitalnih prava. Nedostatak jedinstvene nacionalne strategije dovodi do fragmentiranih nadležnosti, slabe koordinacije, preklapanja aktivnosti, nedostatka monitoringa, što otežava razvoj inkluzivnog koncepta, napominje autorka.
Prikaz konkretnih politika za ostvarivanje digitalnih prava i kvalitativno istraživanje pokazuje da ranjivost digitalnih prava imaju četiri grupe. Najveći problemi jesu neravnomjeran pristup djece i mladih internetu i digitalnoj opremi u školama u ruralnim područjima, nedostatak pristupačnog nastavnog materijala i asistivne tehnologije za djecu i mlade s poteškoćama u razvoju, nedostatak pristupa internetu, opremi i podršci za digitalne vještine za mlade iz institucionalne brige. Slijede problemi potpune digitalne isključenosti i nedostatka pravnog statusa za korištenje e-usluga za neregistrovane migrante, potpuna isključenost iz digitalnog društva za dugoročno nezaposlene bez pristupa internetu. Dodatno, uočljiva je ograničena podrška za korištenje digitalnih alata za osobe s mentalnim teškoćama i teškoćama u razvoju, kao i ograničena podrška za žene iz ruralnih područja i žene sa invaliditetom.
Rješavanje ovih problema zahtijeva multidisciplinaran i multisektorski pristup, kome treba da prethodi usvajanje nacionalne strategije usklađene sa standardima Evropske unije, formiranje koordinacionog tijela, uspostava namjenskog fonda, razvoj nacionalnog okvira digitalnih kompetencija i participativni monitoring, uz uključivanje civilnog društva, navode organizatori.
Dok su u budžetima predviđene desetine miliona maraka za razvojne projekte u digitalnom okruženju, obično iz donatorskih sredstava, ne postoji ni namjenski budžet za digitalnu inkluziju, niti odgovarajuća javna poltika koja će stanovništvu obezbijediti ostvarivanje digitalnih prava.