„Fali ti još jedan papir“, ovu rečenicu čula je većina građana Bosne i Hercegovine. Bar jednom u životu. Ona je posljedica analognog načina rada javne administracije u BiH, ali i njene neuvezanosti. Tako građani dane troše na skupljanje dokumentacije, satima stoje u redu da bi državi dali podatak koji ona već ima.
No, takve prakse mogle bi, trebalo bi da budu i biće promijenjene. Pitanje je samo koliko ćemo na tu promjenu čekati. Dok država ne donese nacionalne propise promjene se dešavaju na lokalnom nivou. Tako je Opština Travnik među prvima u Bosni i Hercegovini dobila status digitalni Tax free grad.
Koncept Digital Tax Free City (DTC) podrazumijeva više aspekata, a prvi je da se opština odrekla svih taksi kada osoba želi da registruje obrt. Odluku da se opština odriče naplaćivanja takse za obrt donijelo je Općinsko vijeće na prijedlog načelnika, no olakšice nisu samo finansijske.
„Broj dokumenata koje je trebalo dostaviti za otvaranje obrta je prije DTC-a iznosio 13, a od kada je uspostavljen koncept DTC taj broj dokumenata iznosi 7. Općenito, proces otvaranja/osnivanja obrta je ne samo digitaliziran nego i u mnogo čemu olakšan. Nakon što osoba koja želi otvoriti obrt dostavi sve potrebne dokumente, službenik zadužen za izdavanje obrta verifikuje iste, podnosilac zahtjeva dobiva sms poruku (od DTC-a na koju ne može odgovoriti) da je njegovo rješenje gotovo sa uputama gdje i kada ga može preuzeti“, pojašnjava za Buku Faris Hafizadić, stručni saradnik za protokolarne aktivnosti načelnika i pitanja mladih u Opštini Travnik.
Dodaje da Opština Travnik prati trendove kada je digitalizacija u pitanju, te da je jedna od digitalizovanijih opština na području Bosne i Hercegovine.
“U prilog tome govori i gore pomenuti DTC, ali i e-servisi, e-zahtjevi, e-matičar koji se nalaze na web stranici Općine Travnik. Također, u sklopu ovogodišnjeg sajma IT Reboot 4.0 koji se održava u novembru javnosti će biti prezentiran koncept „Travnik- Digitalna oaza“ koji podrazumijeva da Općina Travbnik u naredne tri godine bude lider svih procesa u Bosni i Hercegovini kada je digitalizacija u pitanju“, dodaje Hafizadić.
IT stručnjak Haris Hadžialić u razgovoru za Buku pojašnjava da je BiH daleko od digitalne transformacije, ali da je ona neophodna kako bi građanima bio olakšan svakodnevni život.
Procedure za izdavanje dokumenata bi bile smanjene i olakšane. Istovremeno, građani više ne bi bili odgovorni za posao javne administracije.
„Vrlo jednostavan primjer, kada predajete zahtjev za izdavanje lične karte vi ste odgovorni da donesete mnogo dokumenata koji pripadaju javnoj administraciji. Unutar te javne administracije postoje svi ti dokumenti, ali jedni sa drugima ne pričaju i odgovornost prebacuju na vas. Onog trenutka kad vi preuzimate CIPS-ov dokument ili ljekarski dokument sa šaltera bolnice, ili račun u banci, vi odmah preuzimate odgovornost jer je to vaš dokument. U trenutku kada uspostavite digitalnu transformaciju javne uprave svaka ćelija postaje odgovorna za ono što radi, pa je CIPS odgovoran za podatke u svojoj bazi, zdravstvena ustanova odgovorna za podatke svoji pacijenata itd. Više ne možete reći da je nešto nestalo“, pojašnjava naš sagovornik.
Navodi još primjera gdje se olkašava život građana ali i smanjuju društveni gubici na koje kao društvo ne računamo jer nismo naučili razmišljati u kapitalističkim okvirima gdje je ušteda i efiaksnost premisa svakog rada.
“Takav pristup radu je nekada mogao biti opravdan, ali odavno smo prešli u kapitalizam gdje svaka minuta znači ili zarađen ili izgubljen prihod. Da pojasnimo, sat rada radnika u BiH košta (bruto) 15BAM, prosječno i konzervativno. Ako znamo da je za vađenje računa u banci potrebno provesti u redu dva sata u banci, ukupno iz nekoliko puta, oko tri sata u raznim insititucijama da dođete po CIPS ili drugi dokument, to ispadne nekih 5 do 8 sati kako bi otvorili račun u banci. Računica je jasna 8 sati x 15BAM = 120BAM. Taj lični trošak kad pretvorimo u društveni trošak, budući da godišnje građani otvore oko 600.000 računa u bankama 600.000 računa x 120BAM = 72.000.000BAM na godišnjem nivou. Toliko ili društvo izgubi novca na otvavranju računa u banci. Procedura kad koristimo digitalne alate je ukupno pet minuta“, izračunao je Hadžialić.
Dodaje da će se znati odgovornost svake osobe, te da ukoliko nešto ne bude u redu sa ličnim podacima građana oni neće biti ti koji će to morati ispravljati već odgovorno lice.
„Onaj ko je imao privilegiju uvijek da vas šalje po još jedan dokument sad će morati da uradi svoj posao koji mu je propisan. Recimo otvaranje računa u banci koji sam prije spomenuo. Kada otvarate račun dovoljna je vaša lična karta koja je potvrđen dokument. Nije vaše da donosite CIPS, jer je to obaveza nekog drugog, a taj neko drugi je u tom slučaju banka koja treba da se konektuje na CIPS. Banka ima obavezu da čuva podatke o vama ali ne i da sakpuilja sve forme podataka o vama“, pojašnjava Hadžialić.
Neke dosadašnje prakse biće zauvijek stvar prošlosti.
„Ta priča fali ti jedan papir nikada više neće postojati ako se provede digitalna transformacija. Šta znači fali ti jedan papir, to znači da neka institucija nije uradila svoj posao ili još gore da ne želi dijeliti informacije po standardiziranom modelu interoperabilnosti. To se više ne može desiti. Ne može institucija da ne uradi svoj posao, može pojedinac da ne uradi svoj posao što znači da u instituciji imaju podaci koji su ranije postojali, ali nisu ažurirani i to je odgovornost institucije jer pojedinca nije natjerala da uradi svoj posao“, razjašnjava Hadžialić.
Važan aspekt digitalne transformacije je da preduzeća u BiH dobijaju otvoreno tržište svijeta putem novih tehnologija. Ovdje se postavljaju nova pitanja prema administraciji, kada će BiH imati riješene statuse sa vodećim svjetkim kompanijama poput PeyPal, Apple, Microsoft isl, koje još uvijek ne prepoznaju BiH u digitalnom svijetu.
Ekonomista Faruk Hadžić pojašnjava da digitalne tehnologije doprinose i unapređenju privrede i ekonomije, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i širom svijeta, omogućavajući preduzećima da postanu efikasnija, produktivnija i konkurentnija na globalnom tržištu.
“Digitalizacija poslovnih procesa smanjuje troškove poslovanja, ubrzava protok informacija i poboljšava kvalitet usluga koje preduzeća pružaju svojim korisnicima“, kaže Hadžić.
Jedan od glavnih uticaja digitalnih tehnologija na privredu jeste povećanje efikasnosti kroz automatizaciju svakodnevnih zadataka, što daje mogućnost preduzećima da smanje operativne troškove, povećaju produktivnost i usmjere resurse na inovacije i razvoj novih proizvoda i usluga.
“Na primjer, korištenje softvera za upravljanje zalihama može drastično smanjiti greške i gubitke, dok alati za analitiku omogućavaju bolje donošenje poslovnih odluka zasnovanih na podacima. Digitalne tehnologije također omogućavaju brži i jednostavniji pristup globalnim tržištima, što je posebno značajno za mala i srednja preduzeća. Online trgovina, digitalni marketing i platforme za e-učenje pružaju prilike preduzećima da prošire svoje poslovanje izvan granica zemlje, rezultirajući povećanjem prihoda i stvaranjem novih radnih mjesta“, govori Hadžić.
Pojašnjava da uvođenje digitalnih tehnologija u preduzeća i javnu upravu donosi brojne direktne koristi građanima, čineći njihove svakodnevne aktivnosti efikasnijim, transparentnijim i dostupnijim.
„Digitalne tehnologije poboljšavaju kvalitet života kroz povećanu dostupnost informacija i usluga. Na primjer, e-zdravstvo omogućava građanima da dobiju medicinske savjete ili obave preglede putem interneta, čime se smanjuje potreba za fizičkim odlascima u zdravstvene ustanove. U obrazovanju, digitalni alati omogućavaju studentima i učenicima da uče putem online platformi, čime se osigurava kontinuirano obrazovanje čak i u kriznim situacijama kao što je pandemija“, dodaje Hadžić.
Korist za građane od digitalizacije ekonomije i javne uprave će, iz ugla Evropske unije, biti višestruka.
„Prvo, to će omogućiti veću pristupačnost, transparentnost i brzinu javnih usluga kroz implementaciju e-vlade. Drugo, digitalizacija će dovesti do boljeg zdravstva, obrazovanja i socijalnih usluga integracijom AI i digitalnih alata. Također će potaknuti inovacije, preduzetništvo i stvaranje radnih mjesta, omogućavajući pojedincima da učestvuju u globalnoj digitalnoj ekonomiji“, kaže za Buku Ferdinand Koenig, šef za komunikacije Ureda EU u BiH.
Digitalna Evropa, analogna BiH
Bosna i Hercegovine je na polju digitalne transformacije godinama u zaostatku, a posljednja je zemlja u Evropi koja je koristila analogni signal u emitovanju TV programa. Uporedno, Evropska unija više nego ikada promoviše i ulaže u digitalnu transformaciju.
Ključna inicijativa na tom polju je Digitalna Evropa usmjerena na unapređenje digitalne transformacije širom Evrope, s ukupnim budžetom od 7,5 milijardi eura. Bosna i Hercegovina je 4. juna 2024. godine potpisala Sporazum o pridruživanju Programu Digitalna Evropa, što predstavlja ogromnu priliku za jačanje digitalne transformacije zemlje.
„Pridruživanjem ovom programu, Bosna i Hercegovina će imati pristup finansiranju i resursima za ključna područja kao što su Visokoperformantno računanje, Umjetnička inteligencija (AI) i Napredne digitalne vještine. Ovo partnerstvo će omogućiti BiH da integriše najsavremenije tehnologije, unaprijedi istraživanje i inovacije, te osnaži svoje građane i preduzeća da uspijevaju u digitalnoj eri. Očekivani rezultati uključuju poboljšanje efikasnosti javne administracije, jačanje digitalnih kapaciteta, kao i poboljšanje globalne konkurentnosti za ekonomiju BiH“, pojašnjava Koenig.
Bosna i Hercegovina čini korake ka digitalnoj transformaciji, ali oni su nedovoljni. U Evropskoj uniji to znaju, ali podržavaju napore zemlje kandidatkinje.
„Javna administracija u BiH je u ranim fazama digitalne transformacije. Iako je postignut značajan napredak, naročito kroz programe kao što je EU4Digital SME, još uvijek je potrebno mnogo posla. Ključne reforme, uključujući usvajanje strategije za širokopojasni internet i razvoj interoperabilnog e-potpisnog sistema, su kritični koraci koji treba da budu preduzeti. Program Digitalna Evropa, zajedno sa drugim inicijativama EU podrške, će igrati ključnu ulogu u ubrzavanju ovih napora, osiguravajući da javne usluge u BiH postanu efikasnije, transparentnije i dostupnije“, rekao je Koenig za Buku.
BiH nema strateški okvir za digitalnu transformaciju
Iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH za Buku su rekli kako se proces digitalizacije javne uprave u Bosni i Hercegovini nalazi u fazi kontinuiranog razvoja, ali se suočava s brojnim izazovima. Kažu i da iako su napravljeni određeni koraci naprijed, uključujući implementaciju pojedinih e-usluga i pokretanje određnih inicijativa bitnih za transformaciju javne uprave, cjelokupna digitalizacija još nije u potpunosti realizovana.
„Trenutno, digitalizacija javne uprave u BiH varira u ovisnosti od razine vlasti, što je posljedica nepostojanja jedinstvenog kako zakonodavnog, tako i strateškog okvira koji bi omogućio ravnomjeran napredak u cijeloj zemlji. Gledajući državni nivo, Ministarstvo komunikacija i prometa BiH je pripremilo Strateški dokument razvoja e-uprave u institucijama BiH. Ovaj dokument predstavlja ključni korak ka uspostavljanju modernog, efikasnog i transparentnog sistema javne uprave efinirajući glavne smjernice razvoja i obaveza koje institucije moraju uraditi”, kažu iz Ministarstva.
No, daj dokument tek treba biti usvojen, a kako je većina razvojnih dokumenata u BiH često instrumentalizovana i postaje političko pitanje, sve bi se moglo nenadano zakomplikovati.
“Ono što je također trenutno u fokusu je definiranje okvira interoperabilnosti između različitih sistema i institucija. Ovaj okvir omogućit će nesmetanu razmjenu podataka i informacija između različitih sektora i nivoa vlasti, čime se povećava efikasnost, smanjuje administrativno opterećenje za građane i privredu, te se stvara osnov za pružanje integriranih i korisniku prilagođenih usluga”, rekli sui z Ministarstva.
Trenutnu fazu digitalizacije javne uprave ocjenjuju kao tranzicijskom gdje je većina strateških dokumenata spremna, ali se čeka njihova implementacija.
Bez digitalne transformacije nema ni članstva u EU
Modernizacija javne administracije kroz digitalizaciju je ključni element na putu BiH ka članstvu u EU. Vlasti bi, stoga, trebalo da se ubrzaju i odlučnije krenu u proces digitalne transformacije.
„Evropska unija stavlja snažan naglasak na digitalizaciju kao dio šire reforme za zemlje koje teže članstvu. Za BiH, učinkovito digitalno upravljanje će olakšati integraciju s Evropskim jedinstvenim tržištem i osigurati usklađenost sa standardima EU. Pored toga, digitalizacija će povećati transparentnost, poboljšati poslovnu klimu i modernizovati javne usluge – svi ovi faktori su ključni za ispunjavanje kriterija za pristupanje EU. Digitalna transformacija je također povezana s Planom rasta od 6 milijardi eura za Zapadni Balkan, koji podržava zelene i digitalne prijelaze i pruža značajnu finansijsku podršku za poticanje ekonomskog rasta u BiH“, kaže Koenig.
Da je digitalizacija javne uprave svakako jedan od osnovnih preduslova članstva znaju i u Minstarstvu komunikacija i prometa.
“Europska unija postavlja visoke standarde u pogledu efikasnosti, transparentnosti i dostupnosti javnih usluga, a digitalizacija je osnovni alat za postizanje tih standarda. Kroz digitalizaciju, Bosna i Hercegovina bi trebala uskladiti svoje upravne procese sa europskim normama, što je jedan od ključnih koraka na putu ka članstvu u EU. Pored toga, digitalizacija olakšava usklađivanje sa europskim zakonodavstvom i omogućava bolje povezivanje sa administracijama drugih država članica, što dodatno doprinosi procesu europskih integracija. Možemo reći da je digitalizacija javne uprave ključni preduvjet za modernizaciju i napredak države i približavanje Bosne i Hercegovine članstvu EU, čime se direktno doprinosi boljem životnom standardu i pojednostavljenju svih procedura”, odgovaraju iz Ministarstva.
Digitalna transformacija je i sigurnosno pitanje
Hadžialić uvjerava da će digitalna transformacija dovesti i do većeg nivoa zaštićenosti podataka građana jer je odgovornost finansijskih institucija trenutno skoro nikakava.
„Nije se jednom desilo unazad 10 godina da je neka finansijska agencija poput mikrokreditne organizacije u kojoj su službenici iskoristili podatke svojih klijenata pokazala da ne čuva podatke. Klijenti nisu ni znali da su nekome žiranti ili sudužnici jer neko nije čuvao njihove podatke. To bi se mijenjalo jer bi se bilježio svaki korak kada neko uzima podatke građana. Digitalni sistemi su sigurniji sistemi za građanina“, objašnjava Hadžialić.
Zijad Bećirović, drektor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana kaže kako su digitalne tehnlogije bitne i za ekologiju, ali i da je pandemija pokazala koliko je bitno da Evropa nezavisi od vanevropskih sistema.
„Sfera digitalnih tehnologija je itekako sigurnosno pitanje, posebno u kontekstu globalne zavisnosti od tehnologije koja se razvija izvan Evrope. Tokom pandemije, postalo je jasno koliko je važno imati vlastite resurse i infrastrukturu, kako bi se smanjila zavisnost od vanjskih sistema. Ovo je važno ne samo zbog ekonomskih razloga, već i zbog sigurnosti podataka i suvereniteta. Ako Evropa ili bilo koja zemlja zavisi od vanjskih sistema, to može predstavljati ozbiljan rizik po sigurnost, jer ovi sistemi mogu biti podložni cyber napadima, manipulaciji ili političkom pritisku. Zato je važno razvijati domaće kapacitete u oblasti digitalnih tehnologija kako bi se osigurala stabilnost i sigurnost“, pojašnjava Bećirović
Prednosti digitalne transformacije su i više nego očite, ona je građanima prijeko potrebna, a bez nje nema ni članstva u EU. Na vlastima je sada da prije svega usvoji sve potrebne dokumente, a nakon toga krene u put bez povratka i zauvijek ukine mnoštvo bespotrebnih dokumenata čija je svrha, često, da građanim otežaju svaku proceduru koju pokrenu.
Projektom koji je Delegacija EU u BiH pokrenula o Interoperabliinosti institucija javnog sektora, angažovan je tim stručnjaka da unaprijedi modele razmjene podataka između institucija državne administracije. Tim projektom trebalo bi da građani dobiju e-potpis, e-identitet, podatke javne uprave u online sferi i još mnoge olakšavajuće digitalne podatke.