Svjetski dan mentalnog zdravlja ove godine obilježava se pod temom “Depresija: globalna kriza”. Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se u organizaciji Svjetske federacije za mentalno zdravlje (WFMH) od 1992. godine svakog 10. oktobra, a na probleme mentalnog zdravlja ukazuje se i u Banjaluci u parku Petar Kočić gdje su sa građanima razgovarali radnici Centra za zaštitu mentalnog zdravlja RS.
U više od stotinu zemalja širom svijeta sprovodi se jedinstvena kampanja koja naglašava važnost promicanja mentalnog zdravlja i usmjerava se pažnju na probleme i poremećaje mentalnog zdravlja s posebnim naglaskom na depresivne poremećaje.
Izostanak mentalnog zdravlja uvijek znači duševnu patnju, gubitak ljudskog potencijala te disfunkciju pojedinca na svakom području života. Cilj obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana mentalnog zdravlja je prepoznavanje ranih simptoma depresije, poticanje otvorene rasprave o toj bolesti te veće ulaganje u prevenciju i liječenje depresije.
Depresija je široko rasprostranjena bolest koja ne utiče samo na pojedinca, već i na porodicu i zajednicu. Što više ljudi uspije prepoznati rane simptome depresivnih poremećaja, koji mogu zahvatiti bilo koga – od mladih do starijih osoba, to će biti lakše liječiti i izliječiti depresiju, jer depresija je bolest koja se može i mora liječiti.
Na veličinu i važnost problema ukazuje i obilježavanje ovogodišnjeg Evropskog dana borbe protiv depresije koji je bio početkom oktobra, a on je bio pod sloganom: „Depresija i na radnom mjestu“.
Mentalno, duševno ili psihičko zdravlje jedno je od osnovnih prava svake osobe te ključni resor socijalnog i ekonomskog razvoja nacije. Duševni poremećaji predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema u svijetu.
NAJZASTUPLJENIJI POREMEĆAJ U RS
Depresija je najzastupljeniji poremećaj mentalnog zdravlja u Republici Srpskoj, ali i globalni problem koji je Svjetska zdrvstvena organizacija evidentirala kao četvrti na listi poremećaja, navodi Ranka Kalinić, načelnik Centra za zaštitu mentalnog zdravlja banjalučkog Doma zdravlja.
Kalinićeva kaže da je poseban, globalni problem – depresija kod mladih. Podaci iz SAD pokazuju da 8,3 odsto adolescentata pati od depresije, a vjeruje se da je sličan trend i kod nas. U Republici Srpskoj situacija, što se tiče mentalnog zdravlja, prati svjetske trendove.
“Naravno da se time ne možemo pohvaliti, ali ništa se kod nas specifično ne dešava u odnosu na svijet, osim što imamo posttraumatski stresni poremećaj kod ratnih veterana kao stanje koje je možda specifinost Republike Srspke u odnosu na ostale prostore koji su bili zahvaćeni prethodnim ratom. Depresija je češća kod žena i do dva puta nego kod muškaraca, jer postoje neki biloški mehanizmi, odnosno parametri, koji žene čine vulnerabilnijim na taj poremećaj. Zbog depresije se vrlo često dolazi do ekonomskih gubitaka, zbog nesposobnosti ljudi da rade. Zatim, teže depresivne epizode, koje su najteži oblik depersije i koje zahtjevaju bolničko liječenje i duži kompletniji tretman, uvijek su povezane sa velikim rizikom za suicid”, napominje Kalinićeva.
Ona ističe da je 90 odsto osoba, koje su izvršile samoubistvo, imalo neki mentalni poremećaj, najčešće depresivni.
“Mračna bolest današnjice”, kako se danas depresija naziva, ima tri najznačajnija simptoma – smanjeno raspoloženje, bezvoljnost i odustvo uživanja u bilo čemu.
Prvi simptom je izrazito smanjeno raspoloženje u dužem vremenskom periodu, najmanje dva do tri mjeseca, odnosno bezrazložna tuga. Zatim, iz tog lošeg raspoloženja dolazi do opšteg pada biološke energije, usljed koje je sve više i više napora potrebno da bi se obavile sakodnevne obične stvari koje su ranije rađene sa lakoćom.
Kalinićeva ističe da bi svi ljudi koji se osjećaju tako jedan kontinuiran vremenski period trebalo da potraže profesionalnu pomoć.
“Vrlo često se pogrešno koristi riječ `depresija`. Često čujemo mlade ljude, čak i odrasle, koji kažu u depresiji sam, a sutradan se opet dobro osjećaju. Depresija nije privremeni osjećaj. Depresivni ljudi sakrivaju svoja osjećanja i nastoje da se pred drugima pokažu, uslovno rečeno, kao zdravi, dok u duši mnogo pate i osjećaju samoću i nerazumijevanje. Depresija ozbiljan mentalni poremećaj koji veoma utiče na kvalitet života, ako se ne liječi na vrijeme. Očekuje se će da do 2020. godine depresija biti drugi najznačajniji mentalni poremećaj u svijetu”, napominje Kalinićeva.
ISTRAŽIVANJE
Da je u Republici Srpskoj visok procenat stanovništva sa određenim depresivnim poremećajima, a znatan broj ljudi živi u određenoj anksioznosti i napetosti, pokazalo je i istraživanje Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS koje je sprovedeno prije nešto više od mjesec dana.
Pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Milan Latinović tada je rekao da Srpska ima sličan broj hroničnih duševnih bolesnika kao i druge zemlje okruženja.
“Republika Srpska i BiH, kao i cijeli region, prošli su kroz ratni period koji je ostavio tragove i posljedice na ukupno mentalno zdravlje stanovništva, a trenutna ekonomska situacija i stanje u kome se danas nalazimo dodatni je faktor koji utiče na pogoršanje mentalnog zdravlja. Zato je potrebno da instutucionalno pružimo što bolji odgovor. Narušeno mentalno zdravlje dodatno doprinosi povećanju broja ljudi koji upotrebljavaju alkohol i narkotike, a posebno su osjetljive grupe ratni veterani i mladi u uzrastu kada su skloni nekim od loših stilova života”, smatra Latinović.
U Republici Srpskoj postoje 24 centra za mentalno zdravlje u okviru domova zdravlja, koji obilježavaju Svjetski dan mentalnog zdravlja.
LOŠE RASPOLOŽENJE I DEPRESIJA
Većina ljudi, tokom života, proživljava različite uspone i padove, te se prolazeći kroz to, često osjeća nesrećno, depresivno i pod stresom. Ali, sve je to sastavni dio života. Ponekad dogadaji i iskustva mogu da nas dovedu do lošeg raspoloženja i depresije. Problemi u vezi, nesanica, stres na poslu, zlostavljanje, bolest, samo su neki od njih. Hormonalne promjene koje se dešavaju tokom puberteta, nakon rodenja djeteta, tokom menopauze, takode mogu imati negativan uticaj na mentalno zdravlje. Ipak, ponekad je moguce osjećati se loše i bez vidljivog razloga. Koja je razlika izmedu lošeg raspoloženja i depresije?
U osnovi, loše raspoloženje ukljucuje: tugu, anksioznost, zabrinutost,umor, nizak nivo samopoštovanja… Ako loše rapoloženje potraje duže, to može biti znak depresije. Simptomi depresije mogu uključivati: kontinuirano loše raspoloženje ili tugu, osjećaj bespomoćnosti i beznadežnosti manjak samopouzdanja, osjecaj tuge, osjecaj krivice, netolerantnost, suicidne mislI…
Depresija takođe može da se pojavi u specifičnim životnim trenucima, kao što su, u nekim dijelovima svijeta zimski mjeseci ili nakon rodenja djeteta.Bez obzira na uzrok, ukoliko su negativna osjećanja prisutna duže vrijeme ili ako ometaju normalan životni tok, možda je potrebno napraviti neke promjene i potražiti pomoć.
“Svi znamo kako je to osjecati se loše”, kaže profesor David Richards, profesor mentalnog zdravlja sa univerziteta u Exeteru. “Većina ljudi koja se osjeća loše počinje se osjećati bolje već nakon nekoliko dana ili nedelja. Ukoliko ova osjecanja potraju duže ili postanu smetnja u svakodnevnom životu vrijeme je da se potraži pomoc”, ističe on.
Ukoliko loše osjećanje potraje nekoliko nedelja, potrebno je obratiti se porodičnom ljekaru koji će razgovorom utvrditi da li je rijec o depresiji, te preduzeti neophodne mjere. Ako je u pitanju depresija, porodični ljekar će vam predočiti odgovarajuću terapiju, uključujući antidepresive ili razgovor sa terapeutom.