Ako se negativni prirodni priraštaj i masovno iseljavanje stanovništva nastave sadašnjim tempom, Bosna i Hercegovina bi do 2070. godine mogla doživjeti dramatičnu demografsku prekretnicu – Srbi, Hrvati i Bošnjaci mogli bi postati manjina u vlastitoj zemlji.
Na ovo upozoravaju demografi, komentarišući sve češće optimistične poruke nadležnih institucija koje se, sedmicu za sedmicom, hvale brojem novorođenih beba, dok istovremeno izbjegavaju da javnosti predoče razmjere problema koji nadmašuje gotovo sve druge izazove u BiH: sve manje rođenih, sve više umrlih i kontinuiran odlazak stanovništva.
Negativan priraštaj i masovno iseljavanje
Prema riječima demografa Aleksandra Čavića, BiH godišnje gubi u prosjeku oko 5.000 stanovnika samo na osnovu negativnog prirodnog priraštaja, a kada se tome doda i negativan migracioni saldo, dolazi se do poražavajućih projekcija.
– Ako se oslonimo na najnižu projekciju Populacionog fonda Ujedinjenih nacija, građani BiH bi 2070. godine mogli biti manjina u sopstvenoj državi – upozorava Čavić.
On navodi da bi, prema tim procjenama, tada u BiH moglo živjeti oko 1,2 miliona pripadnika domaćih naroda, ali isto toliko ili čak više stanovnika koji bi se u međuvremenu doselili iz drugih dijelova svijeta.
Nedostatak radne snage i kolaps sistema
Demografski trendovi, naglašava Čavić, vode ka ozbiljnim problemima u održivosti penzionog, zdravstvenog, obrazovnog i ukupnog javnog sistema.
– Ako se smanjuje obim radno sposobnog stanovništva, smanjuje se i broj onih koji pune fondove kroz poreze i doprinose. Bez toga, sistem postaje neodrživ – objašnjava on.
Prema projekcijama UN, u BiH bi 2070. godine čak 42 odsto stanovništva bilo starije od 65 godina, dok bi broj radno sposobnih građana pao na oko 520.000, a realni kontingent onih koji mogu raditi bio bi tek 350.000–370.000 ljudi.
– A da bi sistem funkcionisao, nama je potrebno između 900.000 i 1,2 miliona zaposlenih. Razlika je ogromna i nenadoknadiva bez masovnog uvoza radne snage – ističe Čavić.
Migranti kao nužnost, ne izbor
Takav scenario, upozorava, neminovno vodi ka dolasku stotina hiljada migranata sa kompletnim porodicama, što bi u potpunosti promijenilo demografsku i društvenu strukturu zemlje.
– Govorimo o najmanje 600.000 radnika i njihovim porodicama. To znači da bi broj stranaca u BiH mogao biti jednak broju domaćeg stanovništva – navodi on.
Lažni optimizam kroz „mikrovijesti“
Sociolog Mirjana Čeko smatra da vlasti selektivnim isticanjem sedmičnih ili mjesečnih podataka o broju rođenih pokušavaju da stvore privid optimizma.
– To nije tehnička dezinformacija, ali jeste sociološki mehanizam ublažavanja realnosti. Izolovani podaci služe da se održi nada, iako ne mijenjaju ukupnu sliku demografskog propadanja – objašnjava Čeko.
Brojke koje ne ostavljaju prostora za iluzije
Samo između popisa iz 1991. i 2013. godine, BiH je, prema procjenama stručnjaka, izgubila oko 20 odsto stanovništva.
U Republici Srpskoj broj živorođenih stagnira ili opada:
- 2024. – 9.227
- 2023. – 9.309
- 2022. – 9.118
- 2021. – 9.274
Stručnjaci upozoravaju da bi 2025. godina mogla biti rekordna po negativnim pokazateljima, ukoliko se trend nastavi.
Poruka demografa je jasna: bez dugoročne, ozbiljne i sistemske demografske politike, BiH ide ka tihoj, ali dubokoj transformaciji iz koje neće biti povratka.