U osnovnim školama bila 190.194 učenika, a sada ih je 163.676. To su posljedice odnosa prema demografskom problemu, kaže Osmić
Demografska slika Bosne i Hercegovine je poražavajuća. Da klizimo ka demografskom potopu, godinama upozoravaju stručnjaci, ali pokazuju i brojna istraživanja.
Samo u posljednjih deset godina u Federaciji BiH rođeno je 13 posto manje djece nego u prethodnoj deceniji. Gotovo 95 posto općina i gradova bilježi negativan prirodni priraštaj, a u pojedinim kantonima vitalni indeks je ispod 30, što znači da na troje umrlih dolazi tek jedno rođeno dijete.
Kakve su razmjere demografskog kolapsa možda najbolje predočavaju podaci koji se odnose na obrazovni sistem u Federaciji BiH. Prema tim podacima, dostupnim na stranicama Federalnog zavoda za statistiku, iz učinioca je u proteklih deceniju odnosno od školske 2015./16. godine “nestalo” više od 23.000 osnovaca! Preciznije, radi se o 23.518 učenika.
Evidentno smanjenje
Tako su prije 10 godina u osnovnim školama bila 190.194 učenika. Najviše ih je bilo u Tuzlanskom kantonu, njih, 39.331, a potom u Kantonu Sarajevo 35.466, dok ih je najmanje bilo u Posavskom 2.606 te u Bosansko-podrinjskom 1.908.
U ovoj školskoj godini ukupan broj učenika u osnovnim školama iznosi 163.676. Najviše ih je u Kantonu Sarajevo i to 38.478 te u Tuzlanskom kantonu, gdje ih je 33.436. I ove godine najmanje učenika imaju Bosansko-podrinjski kanton i Posavski, i to 1.973, odnosno 1.442 učenika. Poređenja radi, ove godine u Unsko-sanskom kantonu broj đaka iznosi 14.858, a školske 2015./16. ih je bilo 23.605 i gotovo svi kantoni su izgubili značajan broj učenika. U Zeničko-dobojskom kantonu broj učenika sada iznosi 29.626, a deceniju prije ih je bilo 34.057. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu u osnovnim školama prije 10 godina su bila 17.703 učenika, a sada ih je 15.917.
Srednjobosanski kanton sada ima 17.452 učenika, dok ih je prije 10 godina bilo 21. 996. Osnovne škole u Zapadnohercegovačkom kantonu sada pohađaju 7.183 učenika, a deceniju prije 8.806. U Livanjskom kantonu osnovaca je prije deceniju bilo 5.136, a sada ih je 3.311.
Osvrćući se na ove porazne podatke, doc. dr. Amer Osmić s Odsjeka za sociologiju Fakulteta političkih nauka Sarajevo za “Dnevni avaz“ kaže da su to samo posljedice našeg odnosa prema demografskom problemu. Kao društvo, govori nam, vrlo rijetko analiziramo uzrok, a tretiramo posljedicu.
Manje upisa
– Kada uzmemo sve podatke koje imamo, generalno, djece u osnovnim i srednjim školama, samo vidimo nastavljajući trend demografske depopulacije, odnosno regresije najaktivnijeg stanovništva, to jest stanovništva koje je radno sposobno i koje će sutra stvarati porodice.
Samim odljevom tog stanovništva dobijamo rezultat manjeg upisa u škole, kao i toga da se djeca ispisuju iz škola i nastavljaju školovanje negdje u zemljama zapadne Evrope. Nažalost, ovo je samo potvrda onog trenda koji svjedoči demografsku sliku koju UN s pravom predviđa, da će BiH do 2070. godine imati milion i po stanovnika i ovo su dodatni pokazatelji onog što imamo na terenu – kaže za “Dnevni avaz“ doc. dr. Osmić.
Ključna stvar je, naglašava, sagledati šta je uzrok, a sva istraživanja, navodi, pokazuju da je to, generalno, nezadovoljstvo životnim standardom koji se u proteklih 15 godina nije poboljšao. Neophodno je, iznosi, vratiti povjerenje u društvo.
– Treba se vratiti perspektiva, da neko misli o svojim građanima, to su dvije ključne dimenzije. Ne možemo reći da je nezaposlenost ključni problem jer generalno uslovi života, percepcija sigurnosti, percepcija bukvalno svega onoga što se odvija u BiH, primarno kod mladih, radno aktivnih, radno sposobnih, obrazovanih, visokoobrazovanih je vrlo negativna – govori on.
Dugoročno planiranje
Kaže da ljudi žude za određenom sigurnosti i određenom mogućnošću dugoročnog planiranja, a to ne dobijaju u bh. društvu.
– I, stoga, vrlo česta odluka jeste da se zapravo trajno presele u neke zemlje zapadne Evrope koje su otvorile svoj radni prostor ,odnosno olakašali mogućnosti integracije za naše stanovništvo. Nažalost, možemo samo predviđati da će se taj trend intenzivirati u narednom periodu, jer naše stanovništvo je vrlo dobrodošlo zbog svojih integracijskih kapaciteta u društva koja primaju naše ljude – zaključuje doc. dr. Osmić.
Škole nam se zatvaraju jer nema učenika
Na depopulacijske trendove posljednjih godina snažno utječe iseljavanje cijelih porodica s djecom, što je za vitalnost naše zemlje možda nešto najgore. Kaže to za „Dnevni avaz“ Goran Miličević, učitelj iz Mostara koji je u učionici duže od 25 godina.
Kada je počinjao svoj posao, sasvim je normalno, priča nam, bilo da jedan odjel ima 30, pa i 35 učenika.
– Smanjenju broja učenika, nažalost, svjedočimo iz godine u godinu. Vidljivo je to i u gradskim sredinama, ali u manjim mjestima, selima, situacija je katastrofalna. Jednostavno, škole nam se zatvaraju zato jer nema dovoljno učenika – govori Miličević za “Avaz”
Smatra da je neophodno kreirati i, zapravo, stvoriti sigurniji ambijent.
– Nažalost, kod nas sve više mladih ljudi odgađa stupanje u brak i zasnivanje porodice, jer, s jedne strane, mnogi od njih nemaju posla ili se prvi put zaposle u 35. godini, a s druge, i ako rade, njihove plaće nisu dovoljne za život, u najkraćem.
Jer kada sagledaju svoje plaće, kada vide koliko košta kvadrat stana i da sa svojim primanjima ne mogu sebi osigurati krov nad glavom, jednostavno se okrenu ka Zapadu – kazao je Miličević.