Savjet bezbjednosti razmatra pravni osnov imenovanja visokog predstavnika i moguće pravno mišljenje UN
Pitanje statusa i legitimiteta visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini ponovo se vraća pred Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Uoči polugodišnje debate o situaciji u BiH, u UN krugovima se razmatra mogućnost traženja pravnog mišljenja o proceduri imenovanja Kristijana Šmita, što bi moglo dodatno otvoriti dugogodišnje političke i pravne sporove oko Dejtonskog sporazuma.
Ključne tačke
- Razmatra se pravno mišljenje UN o imenovanju visokog predstavnika
- Fokus na legalitet izbora Kristijana Šmita
- Kina i Rusija ne priznaju Šmita i traže zatvaranje OHR-a
- Zapadne zemlje insistiraju na „5+2 agendi“ za zatvaranje OHR-a
- Rasprava o ulozi OHR-a i stabilnosti u BiH ponovo u centru UN
- Polugodišnja debata Savjeta bezbjednosti zakazana za 12. maj
Prema dostupnim informacijama iz tekstova objavljenih u okviru Ujedinjenih nacija, Savjet bezbjednosti razmatra mogućnost da od pravnog savjetnika UN zatraži mišljenje o tome da li je odluka Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira (PIK) iz maja 2021. godine, kojom je imenovan Kristijan Šmit, u skladu sa propisanim procedurama.
U fokusu rasprave je pitanje da li je za imenovanje visokih predstavnika potrebna dodatna saglasnost Savjeta bezbjednosti, jednoglasnost u okviru PIK-a ili širi konsenzus strana potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Status Ureda visokog predstavnika (OHR) i legitimitet Šmita ostaju jedna od najosjetljivijih tačaka političkih podjela unutar UN. Kina i Rusija i dalje ne priznaju njegovo imenovanje i zalažu se za zatvaranje OHR-a, dok zapadne zemlje, uključujući SAD, Veliku Britaniju i Francusku, insistiraju da zatvaranje može doći tek nakon ispunjenja tzv. „5+2 agende“.
Prema analizama koje se pojavljuju u UN dokumentima, eventualno pravno mišljenje moglo bi da posluži kao zajednička referentna tačka za buduće rasprave o ulozi OHR-a i njegovom eventualnom ukidanju.
U dokumentima se takođe navodi da je ključni izazov Savjeta bezbjednosti očuvanje stabilnosti u BiH, uz pozive svim stranama na dijalog i poštovanje ustavnog i pravnog okvira zemlje. Pominju se i koraci deeskalacije koje su, prema navodima, preduzete od strane vlasti Republike Srpske u prethodnom periodu.
Dodatno, ukazuje se na moguće promjene u pristupu Sjedinjenih Američkih Država, koje su u ranijim istupima signalizirale veći fokus na lokalna rješenja i smanjenje međunarodne intervencije. Takođe se navodi da je odluka o ukidanju pojedinih sankcija predstavljala značajan pomak u američkoj politici prema BiH, iako ne postoji jedinstven stav unutar Vašingtona.
Polugodišnja rasprava Savjeta bezbjednosti o situaciji u Bosni i Hercegovini zakazana je za 12. maj, kada se očekuje nastavak rasprave o ulozi OHR-a, političkim tenzijama i budućnosti međunarodne administracije u zemlji.