Trideset godina nakon parafiranja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, u američkom Dejtonu, pitanja o tome šta je ovaj dokument zaista donio državi i njenim entitetima više su aktuelna nego ikad. Iako je Dejton zaustavio rat 21. novembra 1995. godine i definisao političku strukturu BiH, ocjene stručnjaka pokazuju da je zemlja, a posebno Republika Srpska, danas daleko od onoga što se očekivalo tri decenije ranije.
Tri decenije poslije: Umjesto stabilnosti – kriza, odlazak ljudi i urušene institucije
Uprkos ogromnoj međunarodnoj pomoći i podršci, Bosna i Hercegovina danas se suočava s dubokim ekonomskim i društvenim problemima. Diplomata i publicista Branko T. Nešković ocjenjuje da je Republika Srpska zaglavljena u “nemirnim međunarodnim vodama”, ali da su najveći problem domaći političari:
“RS je najviše ugrožena uslijed bahatosti i političke isključivosti njenih lidera koji urušavaju i ono malo privrede i resursa koji su ostali.”
Politikolog Tanja Topić ističe da je zemlja, uprkos velikim očekivanjima, danas među najsiromašnijima u Evropi:
Najstrašnija posljedica je odlazak stanovništva. Procjene govore da je Republika Srpska izgubila polovinu svojih stanovnika od kraja rata.”
Dejton se slavio i osporavao, ali nikada dosljedno poštovao
Dok se u Banjaluci slavilo potpisivanje sporazuma, na Palama je preovladavala rezignacija. Ipak, svi politički akteri su ga na kraju prihvatili – ali ga nisu dosljedno poštovali.
Bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić kaže da su svi akteri u BiH pokušavali da “nadmudre” jedni druge:
“Jedni bi BiH bez entiteta, drugi nezavisnu RS, treći treći entitet. Svako svakoga pokušava prevariti i zato imamo nestabilnost.”
Raspakivanje Dejtona – prijetnja ili politika za dnevnu upotrebu?
Godišnje političke tenzije, posebno u izbornim godinama, obilježene su zahtjevima HDZ-a BiH i SNSD-a za izmjene Dejtona ili stvaranje trećeg entiteta. Stručnjaci upozoravaju da bi takve ideje mogle biti opasne po stabilnost zemlje, pa i po samu RS.
Bivši ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak poručuje:
“RS mora biti strogo protiv raspakivanja Dejtona. Nema scenarija koji bi bio pozitivan za nas.”
Nešković dodaje da je i ideja trećeg entiteta i ideja referenduma o otcijepljenju – politička manipulacija.
Gubitak nadležnosti i međunarodni intervencionizam
Nakon potpisivanja sporazuma uslijedile su godine intenzivne uloge međunarodne zajednice. Visoki predstavnik je nametnuo brojne odluke, a Republika Srpska je ostala bez dijela nadležnosti. Mnogi tvrde da je u tome učestvovao i vrh SNSD-a, iako danas optužuju SDS za saradnju sa strancima.
Paradoksalno, dok je SDS dvije decenije na američkoj crnoj listi, sankcije SNSD-u i njihovom okruženju brzo su ukinute – uz, kako tvrde dobro upućeni, nove obaveze o obostranoj “kooperativnosti”.
Tri decenije poslije – mir postoji, ali stabilnosti nema
Trideset godina nakon Dejtona, Bosna i Hercegovina je u miru, ali bez ozbiljne stabilnosti. Ekonomski potresi, političke krize, odlazak stanovništva i stalne tenzije oko ustavnog poretka pokazuju da je sporazum zaustavio rat, ali nije stvorio funkcionalnu državu.
Republika Srpska, prema ocjenama analitičara, suočava se s više unutrašnjih nego spoljnopolitičkih prijetnji – od urušavanja institucija do prodaje prirodnih resursa koji su nekad bili smatrani svetinjom.