Davor Trlin, profesor ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu Burch za BUKU komentariše trenutnu situaciju u Republici Srpskoj nakon što je predsjednik Republike Srpske ostao bez funkcije, a predsjednik Vlade podnio ostavku.
“Nakon pravosnažne presude vijeća apelacionog odjeljenja Suda BiH od 18. avgusta 2025. godine, Miloradu Dodiku je zvanično oduzet mandat Predsjednika RS-a, nakon što je ovo vijeće odbacilo žalbu na odluku Centralne izborne komisije (CIK) BiH od 6. avgusta 2025. Ovo je uslijedilo nakon presude za krivično djelo od godine zatvora i šest godina zabrane bavljenja politikom, a CIK je primijenio član 1. 10 Izbornog zakon BiH, kojim je propisano da ‘Izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže; danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak te službene dužnosti i prestanak tog radnog odnosa’. Ustav RS jasno propisuje da je Predsjednik RS taj koji predlaže kandidata za mandatara Narodnoj skupštini RS. Međutim, imajući u vidu ovu situaciju kada se desilo ukidanje mandata Predsjedniku, Ustav Republike Srpske ne sadrži takve odredbe, sadrži samo odredbe za prestanak mandata u slučaju ostavke ili opoziva. Ovo nije ni situacija gdje Predsjednika Republike mogu mijenjati neka od dva potpredsjednika, jer je to moguće samo u slučaju privremene spriječenosti za obavljanje funkcije, ponavljam ovdje je riječ o trajnoj spriječenosti”, rekao je Trlin za BUKU.
Dodaje da je moguće da će Narodna skupština RS ili Ustavni sud RS, po njegovom mišljenju ispravnije je da Ustavni sud to radi, tumačiti ovu situaciju, a CIK će uraditi svoj dio posla – raspisati prijevremene izbore za Predsjednika, što je već najavljeno.
“U međuvremenu, premijer Radovan Višković podnio je ostavku 18. avgusta 2025., što je dovelo do pada cijele Vlade RS. Prema Ustavu, nova Vlada mora biti izabrana u roku od 40 dana od prijedloga mandatara, ali bez Predsjednika, proces je blokiran. Republika Srpska sada se nalazi u ustavnoj krizi, jer je istovremeno bez Predsjednika i Vlade, što nije direktno predviđeno Ustavom RS. Ustav prepoznaje vakantnost Predsjednika, ali ne eksplicitno zbog sudske odluke o ukidanju mandata na osnovu krivičnog djela. Ovo je regulisano Izbornim zakonom BiH (na nivou države), koji prevladava nad entitetskim propisima u slučaju sukoba, prema Dejtonskom ustavu. Situacija je specifična jer: 1. Ustav RS ne predviđa automatsko preuzimanje dužnosti za slučaj sudskog ukidanja mandata, već samo za privremenu spriječenost ili trajnu u slučaju ostavke ili opoziva građana. Nema jasnog mehanizma za istovremeni vakuum u izvršnoj vlasti (Predsjednik + Vlada). Moguće je da će Ustavni sud RS ili Narodna skupština intervenisati, ili da će Visoki predstavnik (OHR) reagovati. Ovo može dovesti do blokade institucija, što je slično krizi iz 1999. godine sa smjenom predsjednika Poplašena. Tada je na njegovo mjesto postavljen vršilac dužnosti predsjednika. Drugi i posljednji slučaj trajne spriječenosti za obavljanje funkcije se desio kada je poslije smrti predsjednika Milana Jelića, 2007. godine, Narodna skupština RS imenovala vršioca dužnosti predsjednika, iako za to nije bilo pravnog osnova, ni OHR ni CIK nisu imali rješenje, a ovaj postupak je doveo do brojnih kontroverzi o legalnosti takve procedure. Zakon o Vladi RS i Ustav predviđaju da Vlada u ostavci nastavlja sa tehničkim poslovima do izbora nove, ali imenovanje mandatara ostaje problem”, pojašnjava Trlin.
Dodaje da predsjednik (ili VD predsjednika) predlaže mandatara Narodnoj skupštini.
“Mandatar izlaže Narodnoj skupštini program Vlade i predlaže njen sastav. Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala većina od ukupnog broja narodnih poslanika. Predlaganje mandatara od strane Milorada Dodika bilo bi protivpravno, VD bi to mogao uraditi, bez jasnog pravnog osnova, a do tada ova vlada ostaje u tehničkom mandatu. Taj vd bi to morao uraditi u roku od 10 dana od usvajanja ostavke jer tako propisuje Ustav RS. Još uvijek se ne zna tačan datum kada će Narodna skupština RS odlučivati da li će usvojiti ostavku gospodina Viškovića. Ukoliko Narodna skupština RS, usvoji ostavku u narednih nekoliko sedmica možemo očekivati da bi VD Predsjednika RS mogao preuzeti ulogu i predložiti mandatara. Nezahvalno je prognozirati, posebno u sferi visoke politike, ali moja procjena je da će se desiti ovaj scenario i da će se izbori provesti nesmetano, uprkos najavama Milorada Dodika da se to neće dozvoliti. Naprosto ne vjerujem da u trenutku kada se protiv njega već provodi istraga za napad na ustavni poredak da bi sebi dozvolio da izvede dodatne radnje. Dodik je najavio referendum u septembru o neprihvatanju CIK-ove odluke, što bi moglo dovesti do dalje krize i mogućih sankcija OHR-a ili međunarodne zajednice. Taj referendum ako se organizuje može biti samo savjetodavni, kako ga određuje Ustav RS i Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi RS, ali svakako predmet referenduma ne može biti ono što je najavljeno, jer se pitanje može odnositi samo na nadležnosti Narodne skupštine RS. CIK BiH mora raspisati izbore za Predsjednika RS u roku od 90 dana (prema Izbornom zakonu BiH), što bi moglo riješiti vakuum, ali sa rizikom od bojkota ili tenzija. Kao i prethodna tačka, mislim da su manje šanse za ovo (otežavanje procedure i eskalacija) nego da sve mirno prođe. Ukoliko ipak do toga dođe, moguća je intervencija ustavobranitelja – Ustavnog suda BiH ili OHR-a za očuvanje Dejtonskog okvira, te domaćih pravosudnih institucija koji bi poduzeli istražne radnje i procesuirali odgovorna službena lica”, ističe profesor Trlin.
Naš sagovornik smatra da se sada čeka da Narodna skupština RS zakaže sjednicu na kojoj će raspravljati da li će usvojiti Viškovićevu ostavku i na istoj sjednici bi trebali imenovati VD predsjednika RS.
Vezan tekst:
Tri moguća scenarija za izbor novog premijera Republike Srpske!