Davor Trlin, profesor ustavnog prava na Internacionalnom univerzitetu Burch za BUKU kaže da izbor mandatara nove Vlade Republike Srpske od strane Milorada Dodika, koji je izgubio mandat predsjednika RS, konkretno znači pokušaj očuvanja političke kontrole uprkos pravnom gubitku funkcije.
“Dodik, koji je, pravno gledano, ‘lažni predsjednik Republike Srpske’, je imenovao Savu Minića za mandatara Vlade Republike Srpske, možemo ga označiti za ‘nelegalnog mandatara, iako je Centralna izborna komisija (CIK) BiH oduzela Dodiku mandat predsjednika RS, što je potvrdilo Apelaciono vijeće Suda BiH. Ovo imenovanje predstavlja akt koji ignoriše pravosnažnu odluku institucija BiH, a cilj je formiranje nove vlade nakon ostavke premijera Radovana Viškovića. Ustavno gledano, samo aktuelni predsjednik RS ima ovlaštenje da predloži mandatara Narodnoj skupštini (Član 80 Ustava RS), pa ovaj korak ne samo da stvara pravni vakuum i potencijalnu krizu legitimiteta, nego se pravno zalazi u krivično djelo ‘Lažno predstavljanje’ iz Krivičnog zakona Republike Srpske. Milorad Dodik izveo je određene radnje koje može preduzeti samo predsjednik Republike, a on to više nije niti u slijedećih malo manje od 6 godina to može biti i ‘Neizvršavanje odluke Suda BiH’ iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Takođe se može govoriti da ovim Milorad Dodik nastavlja sa krivičnim djelom ‘Napad na ustavni poredak’, za koje je već ispitan od strane Tužilaštva BiH u svojstvu osumnjičenog. Milorad Dodik protivpravno uzurpira vlast, protivno čak i Ustavu RS, pa ga se osnovano može smatrati i pobunjenikom. Njegovi pravni akti i njegove radnje koje preduzme lažno se predstavljajući kao predsjednik RS su ništavne i nikoga ne obavezuju”, rekao je za BUKU Trlin.
On dodaje da je izbor nove Vlade u ovom slučaju i neustavan i nelegalan, jer se temelji na aktu osobe koja više nema ustavna ovlaštenja.
“Najbolji izraz za ovu vladu bi bio ‘protivpravna vlada’ ili ‘de facto vlada’, jer je proces imenovanja mandatara suprotan Ustavu RS i odlukama nadležnih institucija BiH.
“Razlog je što je Dodikov mandat oduzet zbog kršenja izbornih propisa i to je pravosnažna presuda Suda BiH, a bez važećeg mandata predsjednika, imenovanje nema pravnu osnovu. Ovo može dovesti do pravne stihije, kao što se već navodi u nekim analizama situacije. Takođe se sada dešava situacija da će se pokušati, ako mandatar bude potvrđen, krenuti u sastavljanje Vlade, gdje se širi kvantum protivpravnosti, možda bi to bio najbolji genusni termin koji bi obuhvatio i ustavnopravne i krivičnopravne aspekte, pa bi čak bilo osnovano i da nadležni organi razmisle o mogućoj zabrani SNSD-a (vidjeli smo da brojni njegovi članovi nemaju problem da baštine ‘vrijednosti’ koje dugi niz godina u javni prostor ‘izbacuje’ njihov lider – secesija, negiranje genocida, onemogućavanje funkcionisanja predstavničkih tijela na nivou države, u zadnje vrijeme sve više i rasizam)”, smatra Trlin.
Naš sagovornik kaže da ovakva može de facto nastaviti sa radom ako Narodna skupština RS potvrdi mandatara, uključujući donošenje odluka, upravljanje budžetom i implementaciju zakona, ali sve to pod rizikom naknadnog osporavanja i vođenja krivičnih postupaka.
“Sve odluke Vlade u tom slučaju mogu se dovesti u pitanje sudski, jer se temelje na neustavnom imenovanju – Ustavni sud RS ili Ustavni sud BiH mogu ih staviti van snage, što bi izazvalo haos u pravnom sistemu. Primjerice, ako se kasnije utvrdi protivpravnost, ugovori, zakoni ili imenovanja mogu biti proglašeni ništavim, tada de iure imamo da su u pravnom sistemu odluke donosila neovlaštena tijela a po njima bi se vjerovatno postupalo, do odluke ustavnog suda ili ustavnih sudova”, kaže profesor Trlin.
On smatra da bi Narodna skupština RS u ovom trenutku bi trebala da se uzdrži od potvrde mandatara i da zatraži mišljenje Ustavnog suda RS o legalnosti postupka, kako bi izbjegla dalje komplikacije.
“Takođe, skupština bi trebala podržati raspisivanje prijevremenih izbora u roku od 90 dana, kako predviđa državno zakonodavstvo nakon gubitka mandata predsjednika. Ako potvrdi protivpravno imenovanje, rizikuje da sama postane saučesnik u kršenju Ustava, što može dovesti do međunarodnih sankcija ili intervencije viših instanci BiH. Ne slažem se da je komplikovano utvrđivati krivičnu odgovornost zakonodavnog tijela, upravno suprotno, vrlo je lako ustanoviti ko je potpisao određene akte, dao nalog šta da bude na dnevnom redu sjednice, dozvolio određene radnje itd”, ističe Trlin.
Trlin smatra da bi ovdje primarno trebala reagovati tužilaštva, entitetsko za krivično djelo „Lažno predstavljanje“, a državno za ova dva krivična djela iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
“Izbor ovakve vlade mogu dovesti u pitanje: opozicione stranke u RS (kao što su SDS ili PDP), Ustavni sud RS (koji može da djeluje i ex officio) i Ustavni sud BiH putem apstraktne kontrole ustavnosti i CIK BiH (koji su već oduzeli mandat Dodiku), te međunarodna zajednica (OHR, EU, SAD) koja može nametnuti sankcije ili zahtijevati poštivanje pravila. OHR svakako može smijeniti funkcionere koji su u ovom sudjelovali, ali teško da će se to desiti. Prevazilaženje aktuelne političke krize u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini zahtijeva odlučne korake ka uspostavljanju vladavine prava i poštovanja ustavnog poretka. Ključno je da poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske preispitaju svoju lojalnost prema političkim liderima, poput dvojca Dodik-Minić, koji su se udaljili od ustavnih i zakonskih normi. Umjesto podaničke poslušnosti, poslanici bi trebali iskazati odgovornost prema građanima i principima pravne države. Takav pristup ne samo da bi doprinio stabilizaciji političke situacije, već bi i ojačao povjerenje javnosti u institucije Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Odlučno zalaganje za ustavnost i zakonitost može poslužiti kao temelj za dugoročnu političku stabilnost i prosperitet”, zaključuje naš sagovornik.