Za portal BUKA razgovaramo sa Davidom Moranom, ambasadorom COP26 za regiju Evrope, Centralne Azije, Turske i Irana koji se trenutno nalazi u posjeti Bosni i Hercegovini. Sa ambasadorom Moranom razgovaramo o klimatskim promjenama, napredak BiH kada govorimo o klimatskim promjenama, tranziciji na zelenu energiju i drugim temama.
Gospodine Moran, dolazite u posjetu BiH kao regionalni ambasador za Konferenciju o klimatskim promjenama COP26. Štaje to „COP26“ i koji su to ciljevi koje UK želi postići?
COP je godišnji sastanak potpisnica Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (UNFCC). To je događaj na kome se svjetski lideri i stručnjaci sastanu kako bi razgovarali o zajedničkim izazovima klimatskih promjena. COP26 je 26. takav sastanak, koji će se održati u škotskom gradu Glazgovu, od 1. do 12. novembra 2021. godine.
Ujedinjeno Kraljevstvo želi da COP26 bude prekretnica u borbi čovječanstva protiv klimatskih promjena. Naš prioritet je da ohrabrimo učesnike da istupe sa ambicioznim Utvrđenim državnim doprinosima (poznatim kao NDC), koji će kolektivno držati cilj da se ograniči srednja globalna temperatura zagrijavanja što bliže 1,5 stepenu do kraja ovog vijeka – cilj koji su prethodno sve strane dogovorile na COP21 u Parizu, održanom 2015. godine. To znači da se mnoge zemlje trebaju obavezati na neto nulte emisije CO2 do sredine vijeka. Drugim riječima, postizanje balansa između unosa i izlaza CO2 iz atmosfere. To je značajan izazov.
Drugo, želimo da osiguramo da svijet poduzima odgovarajuće mjere kako bi se prilagodio izazovima kojima već svjedočimo, poput ekstremnih vremenskih uslova, šumskih požara, poplava i slično. Želimo osigurati da globalni finansijski sistemi podržavaju adaptaciju i energetsku tranziciju i da je dovoljno finansijskih sredstava u polju klime na raspolaganju za taj izazov.
Na kraju, želimo pojačati međunarodnu saradnju. Samo zajedničkim radom na međunarodnom nivou možemo ubrzati prelazak na globalnu neto nultu emisiju potrebnom brzinom – primjer je usmjerena saradnja vlada, poslovnog sektora i civilnog društva putem koje možemo postići stvarni napredak u sektorima sa najvećom emisijom – energetski sektor, cestovni saobraćaj i obrađivanje zemljišta.
Kako procjenjujete napredak BiH kada govorimo o klimatskim promjenama?
NDC Bosne i Hercegovine iz aprila 2021. godine, sa bezuslovnim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova za 33,2% do 2030. godine u poređenju sa devedesetim je dobrodošao korak. Ali, ozbiljnost klimatskih promjena znači da trebamo vidjeti čak i više ambicije i djelovanja. Da bi se odgovorilo na ciljeve ograničenja zagrijavanja iz Pariza, BiH treba bržu dekarbonizaciju energetskog sektora.
Cilj smanjenja koji je BiH postavila uključuje i planirane nove projekte vezane za termoelektrane na ugalj sa ukupnim kapacitetom od 1.050 MW do 2030. godine. Instinkt da se postepeno pristupa dekarbonizaciji rudarskog sektora je razumljiv, ali iskustvo Ujedinjenog Kraljevstva pokazuje da je tranzicija sa uglja na obnovljivu energiju moguća ako se uzmu u obzir socijalni faktori, poput alternativnih izvora zaposlenja, prekvalifikacija i stavljanje lokalnih zajednica u središte planiranja. A nove investicije u ugalj su jako riskantne – cijena obnovljive energije tako naglo pada da će u narednih 10-20 godina termoelektrane na ugalj biti finansijski neisplative i postati neiskoristiva imovina. Zemlje koje se drže uglja rizikuju da se ograniče na put koji ih vodi ka smanjenu konkurentnost.
BiH razvija dugoročnu strategiju za smanjenje emisija stakleničkih plinova. Mi ohrabrujemo BiH i druge međunarodne partnere da počnu razmišljati o potencijalnim datumima za postizanje neto nulte emisije CO2 u svojim dugoročnim strategijama. Vlada, također, radi na nacrtu Strategije prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za period od 2020–2030. godine. Cilj strategije je da poveća otpornost BiH na promjenjivost klime i klimatskih promjena, time osiguravajući ekonomski napredak.
Cilj Pariškog sporazuma je smanjenje globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni. Da li je svijet na dobrom putu da postigne taj cilj? Koje će biti posljedice ako ga ne dostignemo?
Situacija je jako ozbiljna. Zadnji UNFCCC izvještaj, u kome se analiziraju svi važeći NDC-ovi, pokazuje da će sa ažuriranim i važećim obavezama emisije do 2030. godine porasti za 16% u odnosu na nivo iz 2010. godine. Ovo se poredi sa smanjenjem od 45% do 2030. godine koji je IPCC pokazao da je potreban kako bi se držali cilja od 1,5 stepena zatopljenja. To je ono što zovemo ublažavanje procjepa između onoga prema čemu idemo, a gdje trebamo biti.
Posljedice su teške. Sa zagrijavanjem od 3 stepena možemo očekivati prosječno 10 mjeseci suše (čak i sa 1,5 stepena više od 271 milion ljudi bi osjetilo posljedice nedostatka vode). Više od 400 miliona ljudi bi osjetilo posljedice gubitka usjeva. Do 2100. godine, 74% svjetske populacije bi bilo izloženo smrtonosnoj vrućini više od 20 dana godišnje. Svaki djelić stepena je bitan. Čak i na 2 stepena, suočavamo se sa ogromnim posljedicama. Da bi izbjegli najgore uticaje klimatskih promjena, moramo se držati u okviru do 1,5 stepena.
Već smo vidjeli početak pomenutog. Juli 2021. godine je bio najtopliji mjesec ikad zabilježen. Turska, Grčka, Kalifornija i Australija su samo neke od nekoliko zemalja koje su se borile sa razarajućim šumskim požarima koji su vezani za klimatske promjene. Klimatske promjene nisu daleki izazov – već ispaštamo zbog posljedica koje prijete životima.
Bosna i Hercegovina je posebno ranjiva po pitanju klimatskih promjena zbog svog geografskog položaja, važnosti poljoprivrede za ekonomiju, upravljanja vodama i šumama, kao i potrebe za većim kapacitetom za prilagođavanje na klimatske promjene. Prema podacima Indeksa rizika od klimatskih promjena preuzetih sa Globalnog indeksa, 2014. godine BiH je bila na trećem mjestu po ukupnim gubicima i štetama koje uzrokuju klimatske promjene. Zato nam je potrebna veća ambicija u ažuriranim NDC-ovima i zato je doprinos koji BiH implementira tako bitan.
Foto: Privatna arhiva
Koje još prednosti donosi tranzicija na zelenu energiju?
Smanjenje naših emisija ima brojne socio-ekonomske prednosti, kao što je poboljšanje zdravlja. Regija Balkana se suočava sa izazovom poboljšanja kvalitete zraka, posebno zimi, kada nivoi čestica (PM) prelaze nivo koji se smatra zdravim. Trošak zdravstvenom sistemu je značajan: Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će direktan trošak zbog klimatskih promjena zdravstvenom sistemu biti između 2-4 milijarde dolara godišnje do 2030. godine. Istraživanja su čak dokazala veze između lošeg kvaliteta zraka i podložnosti respiratornim oboljenjima, uključujući COVID-19.
Tu su i velike ekonomske prednosti: Izvještaj o novoj klimatskoj ekonomiji iz 2018. godine procjenjuje da bi niskokarbonski rast mogao dovesti do ekonomskih benefita od 26 triliona američkih dolara do 2030. godine. Oni koji brže provedu dekarbonizaciju će biti u prednosti nad konkurentima, posebno nakon uspostavljanja graničnih mehanizama za emisije (po kojima će cijene uvoznih tarifa biti vezane za stopu emisija) u Evropskoj uniji i šire. Ekonomski rast i dekarbonizacija su komplementarni: od početka devedesetih, Ujedinjeno Kraljevstvo je smanjilo emisije za 42%, a naša ekonomija je porasla za dvije trećine.
Kada je riječ o Ujedinjenom Kraljevstvu na koji način se ona suočava sa problemom klimatskih promjena?
Ujedinjeno Kraljevstvo kao domaćin konferencije COP26 vodi primjerom. Naš ažurirani NDC nas obavezuje na smanjenje emisije stakleničkih plinova za najmanje 68% do 2030. godine u poređenju sa stopama koje smo imali devedesetih. Vladin šesti budžet vezan za emisije obavezuje Ujedinjeno Kraljevstvo da smanji emisije stakleničkih plinova za 78% do 2035. godine. Ovo je najbrže smanjenje emisija stakleničkih plinova bilo koje veće ekonomije i dovodi Ujedinjeno Kraljevstvo na više od tri četvrtine našeg puta ka zakonski regulisanom cilju nulte neto emisije do 2050. godine – čineći to jednim od najambicioznijih ciljeva vezanih za klimatske promjene u svijetu.
Od 1. oktobra 2024. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo više neće koristiti ugalj za proizvodnju električne energije a zaustavili smo svu novu direktnu finansijsku ili promotivnu podršku fosilnim gorivima u inostranstvu od marta 2021. godine. Naša strategija dekarbonizacije ima za cilj da stvori prvi niskokarbonski industrijski sektor u svijetu, rezanjem emisija za dvije trećine u samo 15 godina. Preko milijardu funti je dodjeljeno za smanjenje emisija iz industrije i javnih zgrada poput škola, bolnica i vijećnica.
Iza nas je godina pandemije, krize izazvane koronavirusom još uvijek nisu prestale, ne znamo kada će se pandmeija završiti. Koliko je pandemija uticala na klimatske promjene i odnos prema njima?
Globalne emisije su se smanjile 2020. godine, što je bilo za očekivati kada smo svi bili u kućama, a ekonomska aktivnost je usporila. To je samo privremeno smanjenje i emisije će se ponovo povećati čim se ponovo uspostave ekonomske aktivnosti. Ali, pandemija nam daje šansu da se reorganizujemo i da pokrenemo bolje, zelenije i zdravije ekonomije, da ulažemo u zelene tehnologije, transport i drugu infrastrukturu. Premijer Ujedinjenog Kraljevstva je najavio plan od deset koraka za zelenu industrijsku revoluciju putem vladine investicije od 12 miliona funti za podršku 250.000 niskokarbonskih radnih mjesta i podsticaj od tri puta toliko za investicije privatnog sektora. Desetogodišnji plan je dva miliona zelenih radnih mjesta.
Globalni odgovor na pandemiju – posebno brzi pronalazak vakcina, pokazuje šta je moguće kada vlade, industrije i naučne institucije se udruže i sarađuju u borbi sa zajedničkim izazovom. Upravo takvu saradnju i hitnost moramo primijeniti u borbi protiv klimatskih promjena – prije nego bude prekasno.
Na kraju, koja bi bila Vaša glavna porukama građanima Bosne i Hercegovine, na koji način se svako od nas može živjeti u skladu sa prirodom?
Ljepota Bosne i Hercegovine je izuzetna i vrijedna svakog napora da je se zaštiti. Klimatske promjene utiču na sve, tako da svi trebaju imati glas. Zato je jedan od strateških ciljeva Ujedinjenog Kraljevstva – saradnja: što ste više uključeni, bolje su šanse za ambiciozan ishod u Glazgovu. Ohrabrujem sve građane BiH, kao i sve građane svijeta, da zaštite svoju prirodu, habitat i svijet koji ih okružuje. Svi možete pomoći svojim predstavnicima da to postignu putem jasnih poruka o tome šta želite. Svi želimo okruženje koje poboljšava naše fizičko i mentalno zdravlje, štiti biodiverzitet i promoviše ekonomski napredak i ključne sektore poput turizma. Uticaj klimatskih promjena je tu I, kako je to jasno rečeno u posljednjem IPCC izvještaju, ako poduzmemo hitne korake, možemo izbjeći najgore. Svi imaju ulogu: aktivisti, parlamentarci, lokalne vlasti, poslovni sektor. Vrijeme za djelovanje je sada!