Nacrt zakona o posredovanju u
zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba naći će se na dnevnom
redu današnje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.
Ovo je zakon na čijem
donošenju dugo insistiraju predstavnici Udruženja poslodavaca FBiH. Naime,
poslodavci već mjesecima tvrde kako brojka nezaposlenih u Federaciji ne
odražava stvarno stanje, s obzirom na probleme s kojima se suočavaju prilikom
pronalaska radnika.
Na birou 260.500 osoba u
FBiH, a poslodavci ne mogu naći radnike
Prema posljednjim podacima
Federalnog zavoda za zapošljavanje, 30. aprila 2024.godine na evidencijama službi
za zapošljavanje bilo je registrirano 260.500 osoba, što je u odnosu na mjesec
ranije smanjenje za 4.244. Sredinom jula 2022. godine na evidencijama
nezaposlenih u Federaciji BiH bilo je 286.644 osobe. Ovo su brojke pored kojih
se nikako ne bi moglo govoriti o nedostatku radne snage, a upravo Udruženje
poslodavaca FBiH nedostatak radne snage navodi kao jedan od najvećih problema u
poslovanju. Poslodavci tvrde kako za brojne branše ne mogu pronaći radnike iako
isti postoje na evidencijama kantonalnih zavoda za zapošljavanje.
Prema Nacrtu zakona o
posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba doći će
do razdvajanja aktivnih tražilaca posla od onih koji to nisu.
Član 5.
(Aktivno traženje posla)
Smatra se da nezaposlena osoba
aktivno traži posao ako:
a) se redovno javlja službi za
zapošljavanje, radi traženja zaposlenja u skladu sa ovim zakonom i drugim općim
aktima;
b) prihvati i pridržava se programa
profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije;
c) prihvati, pridržava se i provodi
aktivnosti radi utvrđivanja individualnog plana zapošljavanja, u skladu sa ovim
zakonom;
d) podnosi molbe poslodavcima, javlja
se na oglase i konkurse ili koristi druga sredstva i načine u pronalaženju
posla;
e) provodi i druge aktivnosti u svrhu
zapošljavanja.
Nacrtom je definisano i u kojim
slučajevima zavod prestaje u evidenciji osobu voditi kao nezaposlenu. Između
ostalog, to će se desiti ukoliko osoba odbije odgovarajući posao tri puta
uzastopno u okviru stečenog zvanja bez opravdanog razloga.
Osoba se više neće voditi kao
nezaposlena i ukoliko ne ispunjava uslove o aktivnom traženju posla iz člana 5.
ovog zakona.
Među nezaposlenima više neće biti ni
osoba koja odbije uključiti se u programe prekvalifikacije i dokvalifikacije
koje organizira i snosi troškove Služba za zapošljavanje i/ili Federalni zavod,
u cilju povećanja mogućnosti zapošljavanja ili ako bez opravdanog razloga
prekine učešće u programu.
Poslodavci ostali bez svog čovjeka u
UO Zavoda za zapošljavanje
Jučer je sjednicu održao i Odbor za
ekonomsku i finansijsku politiku Zastupničkog doma PFBiH, a predsjednik ovog
tijela Admir Čavalić kazao je da je
pomenuti zakon potreban.
“Žao mi je što je dugo čekao na nivou
Vlade FBiH, bilo je izgleda određenih opstrukcija da dođe na dnevni red
federalnog Parlamenta. Nadam se da ovo neće ostati samo na nacrtu, već da ćemo
ga dobiti u formi prijedloga i da će se taj prijedlog usvojiti. Vidi se da je
bilo nekih intervencija na zakon, jer je u Prednacrtu zakona stajalo da će
prilikom imenovanja upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje jedna osoba biti
imenovana od predstavnika poslodavaca. Vidim da je sada u nacrtu to izbrisano
na nečiju intervenciju, što nije dobro”, govori za Buku Čavalić, konstatirajući
da treba maksimalno depolitizirati zavode i javna preduzeća, te da zbog toga
nije dobro što je Vlada odustala od ideje da jednog člana Upravnog odbora
Zavoda za zapošljavanje bira Udruženje poslodavaca.
“Bolje je izvana imati neke članove
upravnog odbora, nego samo ono što je definisano politikom. Poslodavci su
najveći korisnici ovog zavoda pored radnika, i bila je dobra ideja da imaju
svog čovjeka u upravnom odboru. Poznaju i potrebe i prakse na tržištu rada.
Ali, eto opet je sve ostalo u domenu politike”, kaže predsjednik ekonomskog
odbora.
Kada je riječ o samom zakonu, navodi
da se on bavi nezaposlenima, zavodom za zapošljavanje i posredovanjem u
zapošljavanju.
“Kada je riječ o nezaposlenim, tu se
pravi nova kategorija, gdje se nastoje prepoznati oni koji su aktivni tražioci
posla, a ostaje i ta međukategorija, a to su nezaposleni koji ne traže poslao,
i naravno imaju i oni koji nisu na listama. Bitno je razumjeti svaku
kategoriju, a treba da bude najveći fokus na aktivnim tražiocima posla. Oni
trebaju u konačnici da se zapošljavaju. Kada je riječ o pasivnim tražiocima
posla, to su prije svega ljudi koji su tu vjerovatno zbog prava na zdravstveno
osiguranje. Oni neće biti brisani s evidencije, i tamo se navodi da će zavod
voditi dvije evidencije. Neće se voditi kao aktivni tražioci posla i vjerovatno
neće biti puno uključeni u programe edukacije, prekvalifikacije ili neke druge
aktivnosti zavoda”, objašnjava Čavalić.
Niko ne smije ostati bez zdravstvenog
osiguranja
Naglašava kako je na sjednici Odbor
za ekonomsku i finansijsku politiku usvojio zaključak koji se tiče zakona o
posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.
“Do usvajanje prijedloga zakona
moraju ministarstva finansija i zdravstva riješiti pitanja osiguranja osoba
koje bi eventualno bile skinute s liste nezaposlenih. Dakle, ne smije se desiti
da osobe preko noći ostanu bez zdravstvenog osiguranja, jer tako nismo ništa
postigli. Podsjećam da postoji inicijativa koju je potpisalo preko 20
zastupnika, a koja se zove “Zdravlje za sve”. Ona podrazumijeva da svaki
građanin Federacije BiH ima zdravstveno osiguranje i to bi išlo u skladu s ovim
rješenjima o kojima mi raspravljano na parlamentu”, podvlači Čavalić.
Vrijedi napomenuti da u Federaciji
BiH čak postoji i kategorija koja plaća doprinose za zdravstveno osiguranje,
ali nema pravo na uslugu u javnom zdravstvu. Radi se o osobama koje su
zaposlene po ugovoru o djelu, u okviru kojeg izdvajaju 10 posto doprinosa za
PIO i zdravstveno osiguranje. Freelanceri, ekonomisti i Institucija ombudsmena
za ljudska prava BiH su godinama upozoravali kako je diskriminatorno da se od
jedne kategorije naplaćuju doprinosi za zdravstveno, a da se istoj zdravstvena
usluga uskraćuje, ali uzalud. Federalnu vlast ovaj problem nije zanimao i nije
ga ni rješavala.