Iz P.D. „Kozara“ kažu da očekuju oko 1000 učesnika, članova 20-ak gostujućih društava, sportista, rekreativaca i ostalih ljubitelja prirode. Nakon šetnje, za učesnike je planiran ručak i raznovrstan kulturno-zabavni program. Izlet organizuju u sklopu obilježavanja tri važna datuma, Dana grada Banjaluka, Dana planete Zemlje i Dana P.D. „Kozara“.
Program manifestacije
8:30 – 9:00 – okupljanje građanstva i gostiju iz drugih planinarskih društava na parkingu ispred fabrike obuće „Bosna“
9:00 – polazak na Trešnjik
10:30 – 11.00 dolazak na Trešnjik i kratka pauza
Dolazak do spomenika na Šehitlucima, Spuštanje do Srpskih Toplica, Prolazak kanjonom Suturlije
13.00 -14:00 – dolazak do Planinarskog doma „Šibovi“
14:00 do 19:00 – druženje i kulturno-umjetnički program
19:00 – završetak manifestacije dodjelom zahvalnica
Planinarsko društvo „Kozara“ osnovano je davne 1936. godine kao podružnica planinarskog društva „Romanija“ iz Sarajeva. Od svog postanka, društvo je neprekidno aktivno, izuzev perioda dva posljednja rata kad je aktivnost bila zamrznuta. Društvo se ponovo konsoliduje 1996. godine i intenzivira svoje aktivnosti. Svojim sredstvima renovira i održava planinarski Dom na brdu Šibovi iznad Banjaluke, organizuje pohode na obližnje planine, pa preko Kozare, Osmače i Čemernice ,Vitoroga i Motajice stiže i na vrhove Maglića, Zelengore, Durmitora i Triglava.
Vremenom se povećava članstvo i raste popularnost društva, a pojedini članovi se opredjeljuju za visokogorske, alpinističke discipline, tako da se zastava P.D. „Kozara“ zavijorila i na Akonkagvi, Mon Blanu, Elbrusu i drugim svjetskim vrhovima.
Danas je Planinarsko društvo „Kozara“ najbrojnije i najaktivnije planinarsko udruženje u Banjaluci, a može se reći i u Republici Srpskoj. Svaki vikend organizuju šetnje markiranim stazama oko Banjaluke, a svakih 15 dana prave jednodnevne ili višednevne izlete na neku od prelijepih bh. planina.
Manifestaciju „Banjalučka transverzala“ iskoristili smo kao povod za razgovor sa Jugoslavom Vukovićem, planinarskim vodičem iz P.D. „Kozara“.
Gospodine Vukoviću, koliko je planinarenje popularno kod nas?
„Gledajući kroz statistiku, a u poređenju sa svjetskim standardom, kod nas je jako mali broj ljudi koji se bave planinarenjem. Ipak, mora se primijetiti da posljednjih godina planinaranje kao aktivnost doživljava ekspanziju, koja se vidi kroz sve veći broj učesnika, kako na našim, tako i na akcijama drugih planinarskih društava.
U poređenju sa nekadašnjim vremenima, kada je u Banjaluci djelovalo jedno društvo, sad ih imamo sedam, a primijetan je i broj novoformiranih planinarskih društava kod nas i u regionu, što svakako daje nadu da će ovaj sport i način života u budućnosti imati sve veći broj pristalica.“
Koliko je činjenica da živimo u BiH ograničavajući faktor, a koliko prednost za bavljenje planinarenjem?
„Pored teške socijalno-ekonomske situacije, do prije par godina smo bili ograničeni viznim režimom, te se nije moglo otputovati van okvira bivše Jugoslavije i putovati na neku od evropskih i svjetskih planina. Putovanja po svijetu više nisu problem, ali saveze iz BiH priznaju samo u zemljama u okruženju, pa to predstavlja problem pri plaćanju taksi, noćenja u domovima, te ostalih izdataka koji prate planinare na njihovim pohodima. Ali, gledajući sa druge strane, BiH i region imaju prelijepe planine koje su često odredišta svjetskih planinara i avanturista, tako da, i bez odlazaka na svjetske planine, imamo velike mogućnosti za bavljenje planinarenjem. Ako neko želi obići značajnije planine u regionu, a ima ih od Đevđelije do Triglava popriličan broj, potrebno je tome posvetiti nekoliko godina i steći dobro planinarsko iskustvo.“
Kakav je sastav vašeg članstva i koji su motivi ljudi da se bave planinarenjem?
„Sastav PD Kozara je veoma šarolik, gdje su zastupljene sve društvene kategorije u svim generacijama. Obzirom da treću godinu za redom imamo trend porasta broja novih članova, a tu se radi o nekoliko stotina, u Društvu imamo sve profile, pa tu možemo sresti trgovce, zanatlije, nezaposlene, studente, službenike administracije, pravnike, ljekare, inžinjere, ekonomiste, profesore, penzionere, i svi se oni iz sličnih motiva bave ovom aktivnošću.
Većini je „bjeg“ u prirodu izduvni ventil od stresne svakodnevnice pa se vrlo rado odazivaju na sve veći broj planinarskih akcija. Česti motivi za planinaranje su i pomjeranje sopstvenih granica izdržljivosti i dokazivanje sopstvenih mogućnosti.
Većinom su to lijepa iskustava sa nezaboravnim druženjem i posjeta čarobnim prirodnim predjelima.“
Ko se sve može baviti planinaranjem i koliko su zahtjevni izleti koje vaše društvo organizuje?
„Prvi uslov za bavljenje planinarenjem je dobra volja, uz koju je potrebno biti dobrog opšteg psihofizičkog stanja. Godine nisu ograničavajući faktor, jer svako nađe pogodnu turu koja odgovara njegovoj kondiciji i zdravstvenim mogućnostima. Jedan od uslova je imati adekvatnu planinarsku obuću, a ostala oprema se stiče vremenom.
Stav našeg planinarskog društva je da u toku godine organizuje veliki broj akcija prilagođen svim starosnim kategorijama, te svako može pronaći pogodnu akciju za sebe, počev od jednodnevnih, preko dvodnevnih, do višednevnih tura, gdje organizujemo noćenja u planinarskim domovima i kampovima koje sami podižemo.“
Koji dio ovog iskustva ljudi najviše vole?
„Većini, pored glavnog motiva ispenjanih vrhova planina koje pohode, svakako da uživanje i zadovoljstvo predstavlja i druženje sve dane akcije, počevši od putovanja, preko posjeta usputnim destinacijama poput manastira, kulturnih znamenitosti, do druženja uz logorsku vatru i u zajedničkim prostorijama planinarskih domova. Teško je iz vlastitog iskustva dati pravu ocjenu, ali generalno gledano, sam planinarski duh i atmosfera koja vlada na takvim putovanjima nikoga ne ostavlja ravnodušnim, te pobuđuje želju za novim putovanjem i druženjem u prirodi.“
Imate li neku anegdotu sa izleta koju želite da podijelite sa našim čitaocima?
„Svako putovanje sa sobom nosi niz anegdota, od kojih je teško izdvojiti neku, ali ipak ću vam probati dočarati neku od komičnih životnih situacija na planini. Na jednom od proputovanja smo imali nekih sat vremena za pauzu i mogućnost posjete Crnom jezeru pod Durmitorom, poznatoj turističkoj destinaciji. Stojeći u nedoumici zbog visoke cijene ulaza za tako kratak boravak, jedna naša planinarka prozbori „ha, jezero kao jezero“, na šta jedan od naših planinara, koji je imao veliku želju za posjetom, odgovori „pa, gospođo, planina kao planina“, što je izazvalo smijeh među prisutnima. To je samo jedna od bezbroj komičnih situacija koje prate naša putovanja.“
Pozivamo vas da učestvujete u šetnji koju P.D. „Kozara“ organizuje u nedelju 27.4. 2014. god. i steknete novo iskustvo, koje će vas ohrabriti da se češće odlučite na slične izlete!