Božić, po Gregorijanskom kalendaru, proslavljaju Rimokatolička crkva, protestantske i anglikanske crkve, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile novo računanje vremena.
Prema evanđeoskom predanju, Isus Krist je rođen 25. decembra u Betlehemu pa se, uz razlike u kalendarima, taj datum kao početak nove ere i nove historije čovječanstva poštuje u cijelom kršćanskom svijetu.
U kršćanstvu se veruje da je Kristovo rođenje donijelo svjetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja. Jaslama, u kojima je simbolično predstavljena scena rođenja sa Bogomladencem, Marijom i Josifim, klanjaju se na Božić vjernici u katoličkim crkvama i drugim crkvama zapadnog obreda.
Badnji dan u Zagrebu
Za Badnji dan trpeze Zagrepčana bogatije su nego u ostatku godine. Iako je to dan katoličkog posta, za ručak je obavezna riba, najčešće bakalar, a za one plićeg džepa, pastrva. Na Badnji dan kite se Božićni borovi i jelke.
Zagrebačka tržnica Dolac i centar grada cijeloga dana puni su ljudi koji završavaju pripreme za doček Božića. Kupuje se suho voće i riba, a u ponudi su i posude božićne pšenice koja se posije na Svetu Luciju, 13. decembra.
Božićne jele ili borove većina je već kupila, cijene drvaca kreću se od 20 eura na više, ovisno o veličini i ljepoti drveta.
Kako su zahtjevi Zagrepčana za blagdanskim stolom ovih dana posebni, ukorak s tim ide i ponuda na gradskim tržnicama i dućanima.
Posebno je atraktivna ribarnica u kojoj je kilogram svježeg bakalara 130 kuna (17 eura), dok je jutros već suhi bakalar bilo teško pronaći u mesnicama i dućanima koji ga inače prodaju.
Kupovina traje negdje do podneva, kada će i većina građana nastojati okončati svoj radni dan kako bi ostatak popodneva i večeri proveli sa najbližima u kićenju bora ili jele te se pripremili za polnoćku i doček Božića.
Večeras u ponoć prestaje post tako da se katolici slasnijim jelima i kolačima pogoste tek nakon dolaska iz crkve.