Inicijativa “Jer me se tiče” od 2012. godine organizuje okupljanje i
mirnu šetnju građana koji nošenjem bijelih traka iskazuju sjećanje na žrtve
nesrpske nacionalnosti koje su prije 30 godina ubijene u Prijedoru.
Umesto da iskažu poštovanje prema žrtvama,
prijedorske vlasti godinama ne samo da ignorišu Dan bijelih traka, nego su
juče, 30. maja proslavile “30 godina od odbrane grada” što predstavlja
veličanje zločina s obzirom da je samo tog dana ubijeno 56 civila. Pored toga,
policijska uprava Prijedor jučer je zabranila održavanje tradicionalne mirne
šetnje, a okupljanje je ograničila samo na prostor gradskog trga s
obrazloženjem da je za taj dan prijavljeno više skupova i da bi u slučaju da se
održe sva okupljanja “došlo do ozbiljne opasnosti od nasilja”. Tom odlukom
ograničilo se pravo na mirno okupljanje inicijativi “Jer me se tiče”, koja
dostojanstveno, godinama, bez ijednog incidenta, održava komemoracije za
ubijene civile. Vlasti su dužne da aktivno učestvuju u kreiranju atmosfere u
kojoj mirovne komemorativne prakse neće biti meta nasilnika niti poligon za
popularizaciju nacionalističkih politika.
Takođe, lokalne vlasti ne reaguju na najave da će danas u Prijedoru biti
organizovana i proslava rođendana mađarskog autokrate Viktora Orbana i
medijskog mogula Željka Mitrovića – čija propagandna mašinerija već decenijama
njeguje kulturu poricanja zločina i indukuje mržnju – koja ima za cilj
marginalizaciju Dana bijelih traka.
Obaveza i odgovornost vlasti u Prijedoru je da njeguje sećanje na sve
žrtve ratnih zločina i zato apelujemo da što prije realiziraju inicijativu o
izgradnji spomenika djeci ubijenoj u zločinima na teritoriji ove općine koji će
žrtvama priznati njihovu patnju, a društvu ostati kao podsjetnik da se zločini
nikad ne ponove.
Podsjećamo, lokalne vlasti bosanskih Srba su 30. maja 1992. godine,
preko Radio Prijedora naredile nesrpskom stanovništvu da označi svoje kuće
bijelim čaršafima. Potom su ih prisilili i da nose bijele trake na rukavima, a
kretanje im je bilo ograničeno policijskim časom i kontrolnim
punktovima.
Na području općine Prijedor je 1992. godine stradalo više od 3.000
civila, a iz te opštine se iselilo oko 38.000 stanovnika bošnjačke i hrvatske
nacionalnosti. Za zločine na teritoriji opštine Prijedor tokom rata u Bosni i
Hercegovini pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (MKTJ)
pravnosnažno je osuđen gotovo kompletan vrh Republike Srpske na čelu sa
Radovanom Karadžićem, Biljanom Plavšić i Momčilom Krajišnikom. Pred MKTJ, za čije
osnivanje je jedan od razloga i otkriće
prijedorskih logora, osuđeno je i više pripadnika policije,
komandira obezbjeđenja i vođa smjene straže logora “Omarska”, “Keraterm” i
“Trnopolje”, kao i više predstavnika lokalnih vlasti.
U junu 2021. godine, Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove
(MRMKS) je komandantu Glavnog štaba Vojske VRS, Ratku Mladiću izrekao
drugostepenu presudu, kojom je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Mladić je,
između ostalog, osuđen za progon, istrebljenje, ubistvo, deportaciju i prisilno
premještanje u općinama širom BiH, među kojima je i Prijedor. Iako je Ratko
Mladić jedini visokorangirani oficir VRS osuđen za zločine u Prijedoru, od jula
prošle godine na stotine murala i grafita širom gradova u Srbiji i BiH ispisano
je u njegovu čast.
Dan bijelih traka za sve predstavnike vlasti u Bosni i Hercegovini,
Srbiji i Hrvatskoj treba da bude opomena da prestanu sa praksom
nepoštovanja žrtava ratnih zločina.
Zato i danas, na 30. godišnjicu obilježavanja ratnih zločina u
Prijedoru, apleujemo na tužilaštva tri države kao i ostalih zemalja u regionu
da ulože sve napore da međusobno sarađuju u cilju efikasnijeg i pravičnog
procesuiranja ratnih zločinaca, a ne da njeguju praksu odbijanja preuzimanja
krivičnog progona od tužilaštava susjednih zemalja.
Podsjećamo i da izvršne vlasti država u regionu, umjesto da slave ratne
zločince, imaju obavezu i odgovornost svoj fokus usmjeriti na izgradnju
inkluzivne kulture sjećanja na žrtve neovisno o njihovom etničkom porijeklu ili
nacionalnoj pripadnosti, stvarajući tako doprinos garanciji neponavljanja te
primjenjujući znanje stečeno lekcijama iz prošlosti.
Inicijativa mladih za ljudska prava u BiH (YIHR BiH), zajedno sa
Inicijativom mladih za ljudska prava u Srbiji i Hrvatskoj (YIHR Srbija i YIHR
Hrvatska) ovim povodom sa zajedničkom porukom “Premladi da se sjećamo, odlučni
da nikad ne zaboravimo” poziva nadležne organe i institucije da, u ime
ljudskosti, poštovanja i tolerancije a prije svega kao zalog budućnosti,
aktivno pristupe procesuiranju zločina kao i izradi i implementaciji dostojne
memorijalizacije ubijenih stanovnika Prijedora.