Hrvatski sabor izglasao je juče Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Da li je bitka izgubljena? Koji su daljnji koraci?
Rasprava o ovom zakonu vođena je u četvrtak, 11. decembra, a danas prije izjašnjavanja nije bilo nikakvih dodatnih diskusija. Kako je navedeno, donošenje zakonskog rješenja osiguraće prostorno-plansko utvrđivanje lokacije centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i uslove provođenja zahvata u prostoru.
Na taj način će se osigurati pravovremeno uspostavljanje centra, ali i zbrinjavanje institucionalnog otpada iz Hrvatske što je potrebno da bi ispunila sve međunarodne obaveze u pogledu zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenih institucionalnih izvora.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac upozorio je poslanike u Hrvatskom saboru da ovaj zakonski prijedlog označava protivpravni ulazak u završnicu političkog projekta u vidu planiranog skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Lokalne zajednice iz Republike Srpske i Federacije BiH koje gravitiraju rijeci Uni uputile su ranije pismo Hrvatskom saboru u kojem su apelovale da poslanici ne glasaju za ovaj zakon.
Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško kao i postojeći institucionalni otpad skladišti na Trgovskoj gori u opštini Dvor, uz granicu sa BiH.
Kako su ranije aktivisti isticali Trgovska gora je mnogo bliža Novom Gradu u BiH nego opštini Dvoru u Hrvatskoj i da je ovo direktna odluka koja utiče na zdravlje ljudi na ovom prostoru.
Burne su reakcije u Bosni i Hercegovini na usvajanje ovog zakona. Struka poručuje da ovaj zakon može dovesti do ozbiljnih ekoloških i zdrastvenih problema.
Koordinator Pravnog i ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru Borislav Bojić izjavio je da je Hrvatski sabor, usvajanjem Zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na području Trgovske gore, načinio ozbiljnu grešku. Istakao je da Bosna i Hercegovina neće odustati te da će istrajati u nastojanjima da spriječi izgradnju odlagališta radioaktivnog otpada na toj lokaciji.
Bojić je podsjetio da je navedeni zakon usvojen po hitnom postupku, što, kako je naveo, nije uobičajena praksa kada je riječ o donošenju propisa koji se odnose na izgradnju nuklearnih objekata.
On je naglasio da Hrvatski sabor nije uzeo u obzir prijedloge i primjedbe koje su uputile lokalne zajednice u neposrednoj blizini Trgovske gore, uključujući opštine u Republici Srpskoj: Novi Grad, Prijedor, Kostajnicu, Gradišku i Krupu na Uni, kao i gradove i opštine u Federaciji BiH: Bihać, Cazin, Bosansku Krupu i Sanski Most.
Sonja Kosanović iz Centra za životnu sredinu istakla je da nije odobrena studija koja bi u stvari trebalo da bude obevzan korak prije usvajanja jednog ovakvog zakona, koji je juče usvojen, a na tu studiju bi u stvari trebalo da se provedu prekogranične konsultacije.
Luka Tomac, “Zelena akcija” Zagreb ističe da ne možemo vjerovati u ovo što se piše da će to biti najsigurniji i tehnologija i rješenja.
“Postoji dosta velik deficit povjerenja u institucije. Pitanje je kakav će se nadzor tamo vršiti. Možemo samo povući paralelu što se prije nekoliko dana desilo sa glavnim inspektorom Inspektoratom u državi, koji je uhapšen”, istakao je Tomac.
Načelnik opštine Novi Grad Miroslav Drljača rekao je da je današnje izglasavanje Zakona o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Hrvatskom saboru još jedan šamar iz Hrvatske kada je u pitanju problem Trgovske gore i da će ovaj problem morati da se rješava na međunarodnom nivou.
Drljača je rekao da su se do sada iz BiH trudili da objasne zašto odabrana lokacija za skladište radioaktivnog otpada nije adekvatna i koliko je opasna za opštine u slivu rijeke Une.
“S druge strane, oni nas sve ovo vrijeme nisu uključivali ni u svoje planove, ni u rezultate istraživanja. Ne znamo šta im je sljedeći korak.Krajnje je vrijeme da se koncentrišemo na rješavanje problema na međunarodnom nivou, pred Komesarijatom Espo konvencije ili u sudskom postupku. Ovo je problem koji će se morati rješavati na međunarodnom nivou”, rekao je Drljača.
Jasmin Emrić, NES, ističe da je Trgovska gora istrgovana od strane onih koji su priredili dobrodošlicu premijeru Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću iz razloga što je prije četiri dana hrvatski Sabor raspravljao o ovom zakonu, a u Banjaluci je priređena dobrodošlica Plenkoviću.
Edin Forto iz Vjeća ministara kaže da imajući u vidu sve što se dešava, rekao je da je ovo neprijateljski čin Hrvatske
Saša Magazinović, iz Zelenog kluba (SDP) pita se šta bi Hrvatska rekla na radiokativni otpad iznad Dubrovnika?
“Ovo što se dešava je sve samo ne primjer dobrosusjedskih odnosa. Zamislite da mi predložimo da se odlagalište nuklearnog i radioaktivnog otpada gradi iznad Dubrovnika i da im objašnjavamo, kao oni nama, da nemaju razloga za brigu, da to nije štetno. Kakva bi bila reakcija iz Hrvatske? Da su planirali izgradnju odlagališta u okolni Zagreba ja bih vjerovao u ono što govore”, ističe Magazinović.
Mario Crnković iz Udruženja građana Grean team koji se godinama bore protiv odlagališta nuklearnog otpada na Trgovskoj gori rekao je da je nazvao odluku hrvatskog Sabora političkom i istakao da proces nije vođen transparentno i bez uključenosti lokalnih zajednica s obje strane rijeke Une.
UGROŽENO 250 000 LJUDI
Planirano odlagalište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori nalazi se u neposrednoj blizini granice s Bosnom i Hercegovinom, u području koje gravitira rijeci Uni, jednom od najčistijih i ekološki najvrijednijih riječnih slivova u regionu. Upravo taj sliv predstavlja izvor pitke vode, poljoprivrede i egzistencije za oko 250.000 stanovnika u zapadnoj Bosni.
Svako potencijalno curenje radioaktivnih materija, kontaminacija tla ili podzemnih voda imalo bi direktne i dugoročne posljedice po zdravlje ljudi, biodiverzitet i sigurnost vodosnabdijevanja. Posebno zabrinjava činjenica da se područje Trgovske gore nalazi na seizmički aktivnom terenu, što dodatno povećava rizik od havarija.
Dodatni problem predstavlja to što do sada nije provedena sveobuhvatna studija uticaja na životnu sredinu uz obavezne prekogranične konsultacije, kako to nalažu međunarodne konvencije. Time su stanovnici BiH, koji bi snosili najveći rizik, isključeni iz procesa odlučivanja.
Zbog toga ovaj projekat nije samo unutrašnje pitanje Hrvatske, već ozbiljna prekogranična prijetnja koja može ugroziti zdravlje, vodu i budućnost više od 250.000 ljudi u Bosni i Hercegovini.