I dalje se istražuju uzroci stravičnih poplava koje su zadesile Bosnu i Hercegovinu. Osim prirodnog faktora, stručnjaci upozoravaju i na ljudski. Ima li mjesta tvrdnjama da smo sami, neodgovornim odnosom prema prirodi, doveli do katastrofalnih posljedica poplava? Za Novi dan govorili su aktivistice Lejla Kusturica i Azra Berbić iz Fondacije Atelje za društvene promjene i prof. dr. Muhamed Bajrić sa Šumarskog fakulteta u Sarajevu.
Katastrofalne poplave koje su protekle sedmice pogodile pojedine dijelove BiH, izazvavši velike materijalne štete i odnijevši brojne ljudske živote, po svemu sudeći, mnoge su iznenadile. Najavljena je ogromna količina padavina, no te padavine ni ovaj put nismo dočekali spremni, kaže aktivistica iz Fondacije Atelje za društvene promjene, Lejla Kusturica.
“Samo deset godina unazad imali smo slične poplave i trebalo bi da smo u međuvremenu razradili preventivne mjere. Čini se da smo uvijek pametniji nakon bitke. Vidimo da je podrška na terenu zaista velika, međutim sve ovo je trebalo uraditi dva dana prije nego se desilo ovo što se desilo”, dodaje.
Uprkos tragediji, lokalni izbori u BiH su održani u većini gradova i općina. Proglasile su se pobjede, slavilo se, a onda je došao novi dan i nove žrtve. Dan žalosti Vijeće ministara BiH nije proglasilo na nivou države. Umjesto toga, odluke su donijele vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta.
“Ja sam razočarana što je očigledno da su neki politički i stranački interesi bili ispred sveopće empatije prema narodu. Mi smo imale priliku u posljednjih nekoliko dana obići sve ove lokacije i zaista smo vidjele svojim očima s čime se ljudi suočavaju. To su zaista stravične posljedice. Uvijek smo nekako post festum pametni, imamo tu naknadnu pamet, a deset godina nismo dovoljno, odgovorno, jasno, efikasno i konkretno radili da preveniramo ovakve mjere, da dočekamo da imamo sistem. Vidjeli smo, nažalost, i na terenu da postoje čak neka neslaganja između službi koji pružaju pomoć i podršku, iako ljudi sasvim sigurno nesebično daju sve od sebe. To je sve posljedica neadekvatno organizovanog sistema”, kaže aktivistica Azra Berbić.
Da su nacionalne podjele u BiH prevladale i ovaj put, mišljenja je i prof. dr. Muhamed Bajrić.
“Tužna je slika trenutno u BiH kada nismo bili u stanju da proglasimo bar Dan žalosti na cijeloj teritoriji BiH. Vidim da su to proglasili RS, FBiH, Brčko distrikt, svi zasebno, ali nije bilo moguće donijeti konsenzus”, ističe.
“Poplave se nisu mogle spriječiti, ali su se mogle ublažiti”
Tlo je sada jako narušeno, kaže profesor, posebno na području Jablanice gdje je za kratak vremenski period palo preko 300 litara kiše po metru kvadratnom.
“Bez obzira na koristi koje pruža šuma, priroda, u zaštiti od takvih katastrofalnih padavina, ipak su to bile toliko ekstremne padavine da ni koristi od šume nisu mogle spriječiti katastrofu. Nisu mogle spriječiti nesreću. Da li su je mogle efikasnije ublažiti? Odmah ću vam reći, da. Da smo ranije provodili odgovarajuće preventivne mjere koje se nažalost kod nas apsolutno zanemaruju i ne rade”, pojašnjava profesor koji na Šumarskom fakultetu predaje predmet uređivanje bujica.
Ta problematika je, kaže, vrlo složena i kompleksna.
“Nisu samo mjere ako vi napravite jednu ili dvije pregrade u samom koritu nekog potencijalnog bujičnog vodotoka. Ovdje se moraju provoditi tzv. intenzivne, odnosno sveobuhvatne mjere zaštite. Posmatrajući šume, poljoprivredna zemljišta, rudarske iskope – kamenolom na neki način pripada tom segmentu rudarstva – takav kamenolom ni slučajno nije smio biti u neposrednoj blizini stambenog naselja, a pritom je to bila vododerina, gdje su nagibi terena bili jako visoki”, dodaje.
“Preventivnih aktivnosti gotovo da ni nemamo”
Aktivistice koje su prethodnih dana obilazile poplavljena područja i vidjele šta se događa na terenu, od nadležnih očekuju tri stvari.
“Očekujemo da ovi ljudi u pogođenim područjima nakon što bude sanirana prva šteta, neće biti ostavljeni. To je glavnaa bojazan koju mi nosimo s terena, da će se smiriti ovo što se trenutno dešava, a onda da kuće neće biti obnovljene, da ljudi neće dobiti adekvatnu podršku u danima, mjesecima koji slijede. Naša poruka vlastima je: ‘Nemojte ostaviti ove ljude sada na cjedilu’. Ok hrana, ok voda, to je prva urgentna podrška, ali će trebati izgraditi infrastrukture koje su uništene. Mi očekujemo ozbiljnu istragu od strane nadležnih institucija, organa. Zašto je do ovoga došlo? Šta je u svakom ovom mjestu moglo preventivno biti napravljeno od nekontrolisane sječe? Mještani sami kažu, znamo mi, gore je bila nekontrolisana sječa i sad se to brdo svalilo dole na naselje. Dakle, to su informacije sa terena. Ljudi sada puno pričaju, svi su u šoku. Neko treba otići i provjeriti ove činjenice, a onda ljudi koji su davali dozvole, inspekcija koja je zatvarala oči, svi trebaju da ponesu svoj dio odgovornosti, a u budućnosti treba da napravimo sistem u kome to neće moći biti dozvoljeno”, napominje Lejla.
Treća stvar je, kaže, da političari ozbiljnije shvate i mještane, i aktiviste, i građane koji se zadnjih 15 godina bune protiv loših, u ekološkom i sigurnosnom smislu, projekata.
“Pa mi se bunimo protiv HE Ulog, bunimo se protiv Gornjih horizonata, tog sistema velikih hidroelektrana koji krade vodu iz rijeke Neretve, tj. iz sliva rijeke Neretve. Šta će biti sa Hercegovinom za pet godina? Dakle, lošem koncesionom zakonodavstvu u oba entiteta, u kantonima, koncesioni ugovori, evo jedna informacija za građane, su posmatani kao obligacioni ugovori. Dakle, mi, kada država zaključi koncesioni ugovor sa nekim investitorom, koliko god on bio loš po lokalnu zajednicu, evo pričamo o tom kamenolomu – vidjet ćemo je li on imao tu neku zakonitu, koncesioni ugovor, da li je imao – dakle, mi ga ne možemo raskinuti. Čak i kada mi na terenu vidimo i stručnjaci, on je zaključen. Jedino ga država i investitor mogu raskinuti”, pojašnjava.
Nelegalna gradnja, kamenolomi – svi ti faktori, posebno kad se međusobno povežu, imaju kumulativno negativno dejstvo na pojavu bujičnih vodotokova.
Koja je razlika između bujičnih i plavljenja velikih rijeka?
“Kumulativno negativno dejstvo. I kada vam se desi još takva prirodna katastrofa kao što je ta ekstremna količina padavina, koja se nažalost desila u okolini Jablanice, onda je katastrofa neizbježna. A još jednom, mi preventivnih aktivnosti i radnji skoro da nemamo nikakvih. Ulaganje u sanaciju erozionih područja nemamo skoro pa nikakvih. Evo jedan primjer, ja sam prije par godina bio na jednom studijskom putovanju u Austriji i profesor koji se bavi ovom problematikom mi kaže, mi u Austriji ulažemo oko 150 miliona eura na godišnjem nivou u protiverozionu i protivbujičnu baštu. Na godišnjem nivou! Bosna i Hercegovina, pa mislim i cijela bivša možda država, nije uložila toliko u posljednjih 50 godina i više. Nažalost mi to ne imamo. Ono što se moglo, moglo se na osnovu podataka koje smo imali, da na neki način se kvalitetnije, bolje organizujemo”, napominje profesor.
Podsjeća i na to da je problem najave također potpuno zakazao.
“Znači, čitao sam po medijima, po portalima gdje je već prije 7-8 dana otprilike najavljivana mogućnost bujičnih poplava. Pazite, bujične poplave dođu tako naglo, tako brzo. Nije to ni sličan način nadolaska kao što je to poplava kada je riieč o običnim, odnosno ovim velikim rijekama i njihovim plavljenjima. Recimo kad plavi rijeka Sava, na rijeci Sava imate automatske mjerne stanice koje su raspoređene gore od Slovenije pa do ušća u Dunav. I vi kad imate poplavu u Zagrebu, već tad vidite koliki je nivo vode, koja je brzina kretanja, koliki je protok i vi možete znati gotovo u sat kada će doći taj plavni val, recimo, u Brčko. A kad su u pitanju bujične poplave, ovo je sasvim, sasvim nešto drugačije. To je bukvalno takva situacija da ako stojite u koritu koje je skoro, pa potpuno suho, nemate vremena da pobjegnete iz tog bujičnog korita da se sklonite od brzine nadolaska. Ja studentima, evo jučer sam imao prva predavanja i prvo što sam napravio to su dva, tri klipa koja pokazuju kako nadolazi, kakva je to snaga, kakva je to silina, koja je to kinetička energija koju imaju ti bujični vodotokovi”, objašnjava prof. dr. Bajrić.
S obzirom na to da je za večeras izdato narančasto upozorenje za jaču kišu za područja koja su već pogođena poplavama u BiH, profesor napominje kako je neophodno da se ljudi evakuiraju.
“Pa molim vas, ovo je itekako neophodno. Znači, to je ključno. Nažalost, klimatske promjene donose ove ekstreme, a ekstremi se ogledaju upravo u ovome. Prosječna količina godišnjih padavina manje-više se zadržava ili je čak i u blagom opadanju, ali ovi ekstremi će biti sve češći. Znači, kada vi u jednom danu, u par sati, imate toliku količinu oborina, koja pada, evo, u području Donje Jablance, to su padavine koje su normalne za 3 ili 4 mjeseca. Znači, ako smo svjesni toga, ljude moramo, i sad početi malo intenzivnije educirati o ovoj problematici. Evo, ja koliko znam, recimo u Hrvatskoj, sad ljudima na mobilne uređaje dolazi upozorenje. To je relativno jednostavno rješenje koje nije skupo. Mi nemamo, vidite, mi smo relativno siromašna država, nije relativno, nego jesmo siromašna država. Ali ovo nisu skupa rješenja. Znači, hoćemo li početi ulagati te silne milione u tu protiverozionu i protivbujičnu zaštitu? Ja čisto sumnjam. Ali dajte ova jednostavna rješenja da primijenimo koja će sigurno spasiti ljudske živote. To je najvažnije”, ističe prod. dr. Bajrić.