Da li potrošačima u BiH prijeti nestašica električne energije i gasa, te ima li osnova za rast cijena?

Rukovodstva Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine i sedam granskih sindikata iz realnog sektora izrazili su zabrinutost najavom enormnog povećanja cijena električne energije za privredu, koje će dovesti do smanjenja privrednih aktivnosti, gubitka radnih mjesta i ugrožavanja životnog standarda radnika i građana.

Sa zajedničkog sastanka upućen je zahtjev Vladi FBiH da u skladu sa zakonskim ovlaštenjima reaguje i ne dozvoli enormno povećanje električne energije i time spriječi otpuštanja radnika i kolaps privrede.

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske je za BUKU ranije potvrdio da su u RS preduzeća prošle godine, potpisala jednogodišnje i dvogodišnje ugovore, tako da jedan dio poslodavaca ima potpisanu garantovanu cijenu do kraja godine, dok je drugi dio poslodavaca u fazi pregovora sa Elektroprivredom Republike Srpske. Naveo je i da je Udruženje u fazi dogovaranja sastanka sa Elektroprivredom Republike Srpske i resornim Ministarstvom: “Nemamo najave povećanja cijena struje i očekujemo razumjevanje stanja u kojem se nalazi privreda zbog problema vezanih za posljedice infekcije COVID po svjetsku ekonomiju. Ono što je bitno je da je prošle godine cijena električne energije bila 55 eura, a da je sada cijena čiste energije oko 80 eura. Na taj iznos se dodaje taksa za pravo na emisiju CO2 i prirodnog gasa od 50 eura. Moramo reći takođe da u našim računima koje poslodavci dobijaju ima uračunat iznos mrežarine koji je u prosjeku oko 50% u odnosu na ukupan račun, tako da i povećanja cijene struje ne bi trebalo da iznose više od 10 do 15%“.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Zašto su cijene prirodnog gasa i električne energije u Evropi visoke, kako će se ta situcija odraziti na BiH, prijetili nam nestašica ovih energenata detaljno su u svojoj studiji odgovorili stručnjaci za enertiku Ognjen Marković, član Upravnog odbora RESET-a i Alija Mujčinagić iz Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK).

Prema njihovom mišljenju dešavanja na evropskom tržištu električne energije ne bi trebala uticati direktno na cijene električne energije u BiH jer proizvođači električne energije u BiH ne plaćaju za emisije ugljen dioksida, što je jednim dijelom uticalo na rast cijena električne energije, a takođe proizvođači električne energije u BiH ne proizvode električnu energiju iz gasa, čiji je rast cijena osnovni faktori rasta cijena električne energije u Evropi.

Po njima, eventualno povećanje cijena električne energije u BiH bilo bi opravdano ako bi se izvršile promjene koje će dovesti do toga da cijena proizvedene električne energije u potpunosti odražava troškove proizvodnje (što trenutno nije slučaj) te zbog povećanja cijena opreme, repromaterijala i transporta. “Kod određivanja novih cijena električne energije u BiH za domaće potrošače treba imati u vidu da se oni sklapaju na duži period, a vidljivo je iz analiza kretanja tržišta u Evropi da će se cijene gasa i električne energije nakon ove zime u srednjoročnom periodu stabilizovati na nižim vrijednostima u odnosu na današnje cijene”, zaključuju. O prirodnom gas, kažu, kako su ugovori koje Energoinvest sklapa sa Gazpromom o snabdijevanju gasom tzv. “forward” ugovori na jednu godinu, a gdje se cijena isporuke indeksira u odnosu na naftu to je vjerovatno da će doći do porasta cijena gasa koji isporučuje Gazprom.

U studiji su naveli i da BiH ne prijeti nestašica električne energije jer su domaći izvori za proizvodnju električne energije adekvatni u doglednom periodu. Izuzetak bi bio slučaj prelaska potrošača prirodnog gasa na korištenje električne energije kada bi dio potrošača mogao imati problema sa kontinuiranim snabdijevanjem električnom energijom. Kada je riječ o prirodnom gasu, ističu, ukoliko je ugovor Energoinvesta sa Gazpromom kvalitetan, ne bi trebalo doći u pitanje snabdijevanje prirodnim gasom, ali vrlo vjerovatno uz povećane cijene u narednoj godini zbog vezivanja cijena prirodnog gasa za kretanje cijena nafte. Izuzetak bi bio prekid rada nekog od ključnih gasovoda u BiH, Srbiji ili Bugarskoj/Mađarskoj.

Na kraju zaključuju da finansijske institucije i konsultantske kuće u svijetu procjenjuju da će poslije zime 2021./2022. u narednim godinama doći do stabilizacije tržišta električnom energijom, ali će u prosjeku cijene biti više od onih po kojima se trgovalo u periodu 2017.-2020. godina.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije