Odluka predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Joea Bidena da dopusti Kijevu korištenje raketa dugog dometa na ruskom teritoriju neće promijeniti tok rata u Ukrajini, smatra politolog i analitičar Denis Mancevič, javlja Anadolu.
Iznenadna odluka predsjednika Bidena da ovlasti Ukrajinu da koristi rakete dugog dometa na ruskom teritoriju može se razumjeti u svjetlu završetka mandata njegove administracije i želje da učini nešto prije povratka Donalda Trumpa, rekao je Mancevič za RTV Slovenija.
Pritisak Ukrajine u tom smislu jača već duže vrijeme.
“Većina evropskih partnera nije bila voljna to učiniti, ali vidjeli smo takvu nevoljkost u prošlosti i kod nabavke drugog oružja”, kaže Mancevič.
Istovremeno su se pojavila upozorenja da su SAD, a time i Zapad, prešli crvenu liniju.
Mancevič kaže da je Kremlj već povukao mnogo takvih prividnih crvenih linija, ali do sada se ništa nije dogodilo.
“Svaki put kad su te očigledne crvene linije pređene, uslijedila je oštra retorika iz Kremlja i praktički se ništa nije dogodilo. U tom kontekstu, vidim Bidnovu odluku kao nešto što će malo po malo pomoći Ukrajini, ali ova odluka neće promijeniti tok rata”, navodi Mancevič.
Činjenica je da su ukrajinske vlasti zatražile takvo oružje prije otprilike godinu dana kako bi mogle ciljati ruske zračne luke u obližnjem susjedstvu. Rusija je za taj plan doznala, kaže Mancevič, i prije pola godine povukla svoje strateške bombardere u unutrašnjost zemlje.
“To znači da su ti aerodromi, koji su bili svojevrsna Ahilova peta Rusije s gledišta protivvazdušne odbrane, postali manje rizični jer su ostali izvan dometa takvih projektila”, naglašava Mancevič,
Novoizabrani američki predsjednik najavio je da će okončati rat u Ukrajini prije 20. januara, kada mu počinje mandat. Ako Trump ne ispuni ovo predviđanje i povuče podršku Ukrajini, situaciju će morati rješavati Evropa.
“Jedino što znamo o namjerama Donalda Trumpa jest da ne znamo šta će učiniti. Vrlo je nepredvidiv, što naravno predstavlja izniman rizik. Ako Amerikanci shvate da rat neće skoro završiti, da predugo traje i da ih previše košta, ukinut će vojnu pomoć. Ako se to dogodi, Ukrajina može izdržati nekoliko mjeseci na fronti, jer evropska vojna pomoć nije ni blizu usporediva s američkom. U ovom slučaju neće biti trajnog mira. Po mom mišljenju, Ukrajina će jednostavno kapitulirati”, upozorava Mancevič.
No, kada je Trump najavio da će okončati rat u roku od 24 sata, valja se prisjetiti kako je naglas rekao da će razumjeti sjevernokorejski režim i dovesti ga za međunarodni pregovarački sto.
“Pa znamo da se ništa od toga nije dogodilo, osim susreta sa sjevernokorejskim predsjednikom Kim Jong Unom. To je dio Trumpove taktike. On najavljuje nešto vrlo bombastično, onda možda i pokuša, a ako ne uspije sa svojim tržišnim pregovorima, jednostavno odustane. Dakle, postoji veliki rizik za Ukrajinu da će Trump jednostavno izgubiti interes za ovaj rat i prepustio zemlju situaciji i ruskom vojnom stroju. Ukrajinski položaji se pogoršavaju, situacija na ratištu im ne ide u prilog. Sve se češće čuje da bi Ukrajina bila spremna na pregovore. Ali, ovdje Rusija od početka postavlja vrlo stroge uvjete”, upozorava Mancevič.
Ovi uvjeti nisu vezani samo uz ruske teritorijalne aspiracije u Ukrajini, već Rusija tačno govori kakvu Ukrajinu zamišlja u budućnosti.
“Ukrajina, kakvu je zamislio Kremlj, teško bi se mogla nazvati suverenom državom. Naime, Rusija zahtijeva svoje vanblokovsko svrstavanje, pa se moraju prekinuti aspiracije Ukrajine da se približi NATO-u. Rusija također očekuje vrlo stroga ograničenja za ukrajinsku vojsku. Stoga se postavlja pitanje kako bi se Ukrajina mogla obraniti za pet ili deset godina ako bi ponovno bila vojno napadnuta”, kaže Mancevič.