Parlamentarni izbori u Njemačkoj donijeli su značajne promjene na političkoj sceni. Unija CDU/CSU osvojila je 28, 52% glasova, dok je krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) zabilježila ogroman uspjeh s 20,8 % glasova. Socijaldemokratska stranka (SPD) doživjela je pad na 16%, a Zeleni su osvojili 11,6% glasova. Njemačke izbore za Dan uživo komentirao je analitičar Adi Ćerimagić, iz Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina.
Ono što ohrabruje jeste da su njemački glasači još uvijek uvjereni da glasanjem mogu promijeniti stvari, smatra Ćerimagić, istaknuvši da je registrovana jedna od najvećih izlaznosti u posljednih 30 i više godina.
“Iznenađenje je to što u ovakvoj složenoj situaciji ipak i pored svih pokušaja uticaja sa strane, ali i unutar Njemačke, je došlo do toga da su tradicionalne stranke dobile većinu u Bunedestagu i svoju posljednju šansu da pokušaju odgovoriti na izazove. Ukoliko to ne urade u narednom periodu ne bih isključio da vidimo scenarije i u samoj Njemačkoj kao i drugdje – ne samo jačanje netradicionalnih stranaka nego i ekstremne transformacije tih tradicionalnih stranaka”, ističe.
Kada je u pitanju formiranje koalicije za novu vladu, Ćerimagić pojašnjava da će, s obzirom na izborne rezultate, Merz biti najslabiji konzervativni kancelar kada i ako osnuje novu vladu. Dodaje, kako je plan Merza da sa SPD-om krene u pregovore o koaliciji i pod pritiskom toga šta se dešava u Evropi i Njemačkoj što brze složi koalicijski sporazum koji tradicionalno u Njemačkoj ima i više stotina stranica i detaljan je, te da sve to pokuša završiti do Uskrsa odnosno do kraja aprila, tako da Njemačka u odnosu na prošli put brže dođe do vlade.
SPD, koji je bio na prvom mjestu na posljednjim izborima 2021. godine, pao je na treće mjesto s tek 16.2% glasova. Do ovog pada SPD-a dovela je, s jedne strane slabost Olafa Scholza – koji prema ocjeni glasača i građana Njemačke nije odgovorio zadatku koji mu je bio dat 2021. godine, pojašnjava Ćerimagić.
“On nije uspio da vodi kompleksnu koaliciju, da se nametne kao vođa, ko je spreman da presječe odluke, viđen je kao blijeda kopija onog što jedan kancelar treba biti. S druge strane, ekonomska situacija u Njemačkoj – inflacija, ekonomija, život, se uprkos svim reformama koje je prethodna vlada uradila nije odrazio u svakodnevnici. I sve poruke SPD-a za unaprijeđenje života, privrede, socijalnog sistema, pale su u vodu, nisu prihvaćene kao nešto kredibilno, veliki broj glasača je otišao krajnje lijevim, ali i drugim strankama”, ističe Ćerimagić.
Komentirajući poteze nove američke administracije naspram završetka rata u Ukraijin te “zakopavanja ratnih sjekira” s Moskvom, Ćerimagić podsjeća na izjavu Merza odmah nakon objave rezultata izbora, gdje je najavio da kao cilj svoje vlade vidi potpunu nezavinsost Njemačke i Evrope od SAD-a.
“Što na neki način podsjeća na tinejdžera koji puni 18 i ima pravo da samostalno živi, ali često nema uslove za to. Od tog obećanja će ovisiti hoće li Merz i EU uspjeti okupiti resurse, one sigurnosne, ulaganje u vojsku, ali i ekonomske, kako bi mogli postati što nezavisniji od SAD. Kada je u pitanju zakopavanje ratnih sjekira, ta najava predsjednika Donalda Trumpa i želja nove administracije je jasno predstavljena, međutim metode koje koriste da to postignu, ali i želja da se to desi što prije, ali ne i kvalitetnije, stvari ostavljaju otvorenim pitanjem”, navodi Bećiragić.
U Bundestagu će u narednom mandatu biti i troje zastupnika porijeklom iz BiH: Adis Ahmetović, Jasmina Hostert i Boris Mijatović. Koliko je to značajno za BiH? Ćerimagić smatra pozitivnim to što ovog puta nema euforije u bh. i regionalnim medijima činjenicom da se u Bundestagu nalaze ljudi porijeklom iz ove regije.
“Kada je u pitanju politika prema regiji i BiH, ne bih očekivao promjene. Prve ćemo naznake dobiti tokom pregovora o kaoliciji, vezano za sigurnost, proširenje. Međutim, ako govorimo o konkretnim posljedicama, očekujem da se nastavi Berlinski proces. Za Berlin to nije neki proces u koji se ulaže ogromni kapital, ali donosi fine rezultate”, naglašava.
Kada je poilitika proširenja u pitanju, podsjeća da je tu SPD koji je zainteresovan za politiku proširenja i ubrzanje procesa, ali dok su imali kancelara nisu uspjeli da tu temu postave na konkretniji nivo.
“Od BiH se ne očekuje puno, neispunjavanje obaveza stvara nervozu u Briselu”
“Sada će to biti predvođeno konzervativcima koji su skeptičniji prema proširenju, davanju okvira za ulazak u EU”, pojasnio je Ćerimagić, dodavši da i lični stav Merza o proširenju nije jasno definiran i da je više naklonjen rješenjima koja će omogućiti zemljama regije da budu uključene kroz Schengen ili jedinstveno tržište, a dok traje proces konsolidacije EU.
Brisel čeka na BiH i ispunjavanje uslova za datum za otpočinjanje pregovora. Šta ukoliko BiH propusti i ovu šansu?
“Ništa, čekaće se naredni trenutak da dođe do toga. Ono što stvara nervozu u Briselu i zemljama članicama koje su prijateljski nastrojene prema BiH je da političari u BiH nisu spremni da iskoriste tu šansu, od BiH se ne očekuje puno, tek određeni broj zakona i odluka, to su neke osnovne i male stvari, a zauzvrat bi se otvorili pregovori što nije velika nagrada BiH, i svjesni su toga u Briselu, ali to bi omogućilo BiH da ne bude u grupi s Kosovom i Gruzijom, koji nisu ni blizu početka otvaranja pregovora”, zaključuje Ćerimagić.