Pravni zastupnici slovenačkog preduzeća „Viadukt“ prijavili su Tužilaštvu Bosne i Hercegovine članove Predsjedništva i Savjeta ministara BiH zbog sumnje u nesavjestan rad.
Oni su u oktobru prošle godine podnijeli Informaciju o izvršenom krivičnom djelu, a kao osumnjičeni navedeni su članovi Predsjedništva i Savjeta ministara BiH.
– Svojim postupanjem/nepostupanjem, nisu omogućili usvajanje Prijedloga za rješavanje konkretne pravne problematike u vezi s izvršenjem presude ISCID Tribunala u postupku „Viadukt“ Portorož, Vladimir Zevnik i Boris Goljevšček, protiv BiH od 18. aprila 2022. godine, čiji je podnosilac bilo Pravobranilaštvo BiH – navodi se u Informaciji.
Dodaje se da nije omogućeno usvajanje prijedloga preduzimanja konkretnih narednih koraka koje Savjet ministara BiH treba preduzeti kako bi se umanjile štetne posljedice na budžet institucija BiH kako bi na odgovoran način izvršilo svoje obaveze u predmetu. Kako je pojašnjeno nisu ni nakon neupjela dva kruga glasanja nastavili da preduzimaju aktivnosti u cilju iznalaženja problema i usvajanja opisanog prijedloga Pravobranilaštva BiH, uslijed čega BiH i dalje neizvršava međunarodne obaveze i krši odredbe usvojenih međunarodnih konvencija.
– Članovi Predsjedništva BiH, iako su upoznati sa konkretnim činjeničnim opisom predmeta i svim štetnim posljedicama koje nastupaju po interese Bosne i Hercegovine iz dana u dan, nisu preduzeli bilo kakve aktivnosti u cilju spriječavanja i umanjenja opisanih štetnih posljedica – navodi se u Informaciji.
Na taj način su navodno počinili kvalifikovani oblik krivičnog djela nesavjestan rad u službi, te krivično djelo udruživanja radi vršenja krivičnih djela, propisane Krivičnim zakonom BiH.
– Mi smo podnijeli Informaciju, smatrajući da je nelogično da organi prave toliku štetu budžetu i ustupili Tužilaštvu BiH da istražuje – izjavio je pravni zastupnik slovenačkog preduzeća „Viadukt“ Predrag Baroš.
U Informaciji se podsjeća da Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova – ICSID, sa sjedištem u Vašingtonu, u arbitražnom postupku tužitelja „Viadukt“ protiv BiH 18. aprila 2022. godine, donio je arbitražnu odluku kojom je obavezao tuženu BiH: da isplati iznos od 39,8 miliona evra na ime štete,da isplati kamatu prije donošenja Presude koja u periodu od 13. novembra 2021. godine do 18. aprila 2022. godine iznosi 1.200.367,10 evra, kamatu nakon donošenja presude po WACC stopi do dana plaćanja.
Osim toga BiH treba da plati i 5.681.111,87 američkih dolara u vidu troškova i izdataka povjerioca, kao i dodatnih 343.769,79 dolara koji odgovaraju „utrošenom dijelu avansne uplate Tužitelja ICSID-u“.
Pravni zastupnici „Viadukta“ više od 10 puta obraćali su se institucijama BiH nakon presude, a prvi put 8. maja prošle godine i to Savjetu ministara, Pravobranilaštvu i Ministarstvu finansija i trezora BiH kada je ukupno potraživanje iznosilo 52.794.412 evra, a dnevna stopa kamate 9.000 evra.
Zbog WACC modela dnevni iznos kamate u ovom slučaju raste iz dana u dan, jer se obračunati iznos kamate dodaje glavnici sa kojom čini novu glavnicu na koju se ispočetka obračunava kamata.
Na dan održavanja 57. sjednice Savjeta ministara, kada nije usvojen Prijedlog Pravobranilaštva BiH, potraživanje je iznosilo 53.629.943,31 evra, oko 2.225.000 evra manje u odnosu na 1. mart.
Prijedlogu Pravobranilaštva se inicijalno na 56. sjednici Savjeta ministara BiH, usprotivio ministar spoljne trgovine i ekomskih odnosa BiH Staša Košarac, sa obrazloženjem da je prethodno trebalo konsultovati Pravobranilaštvo Republike Srpske, a na 57. sjednici protiv prijedloga glasali su i ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić, ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić i zamjenik ministra komunikacija i prometa BiH Ognjen Janjić.
– Smatramo da postupanje osumnjičenih sadrži obilježja udruženog/zajedničkog djelovanja, iz razloga što isti kao članovi Savjeta ministara BiH, odnosno članovi Predsjedništva BiH, nisu doprinjeli umanjenju štetnih posljedica po budžet BiH – navodi se u Informaciji.
Iz „Viadukta“ su naveli da ih je nesavjesno postupanje Savjeta ministara BiH primoralo na pokretanje postupka priznanja arbitražne odluke i izvršenja iste, van granica BiH.
Tužilaštvu BiH su se obraćali sa prijedlogom da pristupi provjeri informacija, da provede istragu po predmetnom, veoma važnom pitanju naplate potraživanja „Viadukta“, koje „predstavlja međunarodnu obavezu BiH i prouzrokuje dodatne obaveze za BiH u dnevnom iznosu iznad 18.000 KM i ukoliko nađe da postoje elementi krivične odgovornosti da postupi na zakonom propisani način“.
Krajem januara pravni zastupnici „Viadukta“ podnije su Tužilaštvu BiH i podnesak u kojem navode da od nadležnih BiH organa očekuju neodložno postupanje, a u slučaju nepostupanja neodložnu reakciju Tužilaštva BiH.
– Neizvršenje Presude i nakon okončanog postupka poništenja Presude u korist Tužitelja, uz kršenje izdate garancije o bezuslovnom plaćanju obaveza po Presudi, u slučaju da postupak poništenja ne bude okončan u korist BiH, imaće dalekosežne štetne posljedice, u koima će BIH kao učesnik u budućim ICSID arbitražnim postupcima, imati daleko slabiju procesnu poziciju – navodi se u podnesku.
Naime, odlukom Arbitražnog vijeća u Vašingtonu, BiH je obavezana da slovenačkoj firmi “Viadukt” isplati 110 miliona KM odštete zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.
Ugovor o dodjeli koncesije sa „HES Vrbas“, koje je u vlasništvu „Viadukta“ potpisan je 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“ koja je onemogućila izgradnju HE „Krupa“. Na čelu Vlade RS u tom trenutku je bio Milorad Dodik.
Bivši pravobranilac BiH Mlađen Mandić rekao je da je tužba stigla 2016. godine, kada je on bio pravobranilac BiH, i upozoravao da će ovaj slučaj biti izgubljen.
– Slovenci su bili zainteresovani da se plati milion evra i da povuku tužbu i to bi se završilo. Međutim, ni to nije odobrila Vlada koju je tada vodila Željka Cvijanović – naglasio je Mandić.
Nakon toga, 2017. godine je sklopljen Ugovor između Savjeta ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom i Vlade Republike Srpske koju je u tom trenutku vodila Željka Cvijanović po kojem Srpska preuzima obaveze plaćanja.